"Uskoro će sve biti poznato, sve su opcije otvorene", odgovor je iz Ministarstva financija na upit o informaciji da će kamate za dozvoljeni minus na tekućim računima smanjiti na devet ili 10 posto. Takvom mogućnošću bankari su istovremeno zatečeni, jer se znatan broj potrošačkih kredita, a ne samo dopušteni minusi, kreće neznatno ispod gornje dopuštene granice. Smanjenje minusa na jednu plaću bio bi "mačji kašalj" za financijsku poziciju banaka u odnosu na kresanje kamata na, primjerice, devet posto.
Vlada štiti potrošače u trenutku kada se ne dižu krediti
Sugovornik Večernjeg lista iz bankarskih krugova ne vjeruje da će Linić ići toliko daleko. Posebice stoga što cijenu novca diktira kreditni rejting i zaduženost države. U međuvremenu, u Hrvatska udruga banaka moguće opcije ne želi komentirati. Tvrde da će pričekati tekst zakona koji bi im trebao stići na uvid. Inače, Vlada se prihvatila zaštite potrošača u trenutku kad nitko više ne uzima nove kredite jer su problem i oni koje su već uzeli.
Istovremeno,u drugim državama sve ovisi o iznosu i visini kredita. Tako su, primjerice, Francuzi stambene kredite s fiksnom kamatom ograničili na 6,30 posto, Belgija ima limite od 10 do 19,5 posto, Italija je potrošačke kredite limitirala na 18 posto... No, dok su limiti za potrošačke kredite u pravilu veći nego u Hrvatskoj, zatezne kamate se kreću od 5 posto u Njemačkoj, preko 8 posto u Francuskoj do 21 posto u Italiji. U Hrvatskoj, podsjetimo iznose 12 posto.