Hrvatska se zadužila po negativnim kamatama, stambeni krediti u kojima vraćanje manje no što ste dobili mogući su u Danskoj , a uskoro i u Njemačkoj, no mogu li tome nadati i naši građani?
Financijsko stanje u Hrvatskoj nikada nije bilo bolje - BDP je u drugom kvartalu rastao za 2,4 posto, porasle su mirovine i plaće, a prvi put u povijesti, Hrvatska se zadužila 32 milijuna eura uz negativnu kamatnu stopu, točnije od 0,05 posto. Konkretno, to znači da su drugi platili Hrvatskoj da uzme novac. No mogu li isto očekivati i hrvatski građani?
Neke europske zemlje, poput Danske, već su uvele kredite s nultom ili negativnom kamatnom stopom, dakle kojima građani vraćaju bankama onoliko koliko su dobili, ili još i manje, a slično za kredite nekretnina planira i nekoliko njemačkih banaka.
Koliko god to zvuči kao sjajna prilika, temeljni razlog iza tog poteza je bojazan od recesije.
Njemačka se bori protiv recesije
"Riječ je tu o puno široj slici koju njemačka država provodi zajedno s bankama, ne samo o penalima Europske središnje banke. Zbog trgovinskog rata sa SAD-om, ali i zbog sve većeg razvitka i veće proizvodnje, Kina sve manje uvozi i okreće se domaćoj proizvodnji. Upravo zbog toga njemačko gospodarstvo počelo je usporavati, prije nekog vremena počele su i najave nove recesije, a ovo su posebne mjere kako bi se taj pad usporio i preokrenuo. Njemačka sada počinje ulagati u obnovu i građevinu kako bi stvorila dodatne poslove njemačkim tvrtkama. Uz obnovu infrastrukture, ide se i na povećanje potrošnje, odnosno na jačanje sektora građevine, a to se ostvaruje upravo ovakvim mjerama", objasnio je za Večernji hrvatski ekonomist dr. Ljubo Jurčić.
Osim toga, druga strana tih mjera je nikad niža, ili čak negativna kamata na štednju. Tako se više ne zarađuje na novcu na oročenoj štednji, a jedna je velika švicarska banka otišla je korak dalje i najavila da će klijentima obračunavati naknadu u iznosu od 0,6 posto na deponirane iznose veće od pola milijuna eura.
"Naravno, ni jedna banka ne želi gubiti na poslovanju, a sve to što se trenutačno događa na tržištu novca bilo je prije nezamislivo. Sve banke sada nastoje plasirati što je moguće više novca koji imaju na raspolaganju, pa se krediti nude na sve moguće načine", kaže danski ekonomski analitičar Jan Hoegh.
Iako takav pristup uzima sve više maha diljem Europske unije, vrlo je upitno hoće li se takva situacija preslikati i na hrvatsko novčarsko tržište na kojemu su i inače kamatne stope na stambene, ali i na komercijalne kredite, znatno veće nego u ostalim zemljama EU.
"Hrvatska bi imala mogućnost pokrenuti slične mjere, ali velika većina političara, koji u krajnjem slučaju trebaju sudjelovati u kreiranju monetarne politike, ili ne razumiju o čemu se radi ili ne žele takve procese. U svakom slučaju, kako Hrvatska ima HNB, odnosno središnju banku, bilo bi moguće poduzeti takve mjere, a korist bi bila višestruka. Dodatno bi se potaknula proizvodnja, odnosno građevinska industrija u Hrvatskoj“, smatra kaže dr. Jurčić.
'Mislim da su uvjeti u Danskoj i Hrvatskoj sasvim različiti'
Prije nešto manje od mjesec dana negativne kamate na stambene kredite komentirao je i predsjednik Udruge hrvatskih banaka, a on ne misli kako je tako nešto potrebno.
“Mislim da su uvjeti u Danskoj i Hrvatskoj sasvim različiti. Danska praktički od 2012. ima nultu kamatnu stopu. Hrvatska to ne radi i mislim da to nije potrebno. Standardna kamatna stopa za stambeni kredit u Hrvatskoj je negdje oko 3,5 posto. To su solidne kamatne stope”, rekao je Zdenko Adrović.
