Dok se u Vladi razgovaralo o mogućem oporezivanju banaka, čelnici vodećih banaka ponudili alternativno rješenje – preuzimanje četvrtine udjela u pojedinim državnim tvrtkama, pa bi se u državni proračun brzo slio novac.
S obzirom na to da se od poreza na banke odustalo, upitno je hoće li se ideja bankara ostvariti.
arti-201008210273006Proces bi išao vjerojatno po principu da banka kod koje je tvrtka zadužena, uđe u njezinu vlasničku strukturu. Vjerojatno bi na prvom mjestu bile one tvrtke koje su prilično dužne nekoj banci. Te bi se išlo na tzv. equity swap, odnosno zamjenu duga za udjel u kapitalu, piše Večernji list.
No, banke su više zainteresirane za ulazak u državne tvrtke koje nisu prezadužene, poput Hrvatskih voda, HP-a i HEP-a. Naravno da taj postupak ne bi mogao biti brzo izveden jer bi se obavljao preko burze, a nekim tvrtkama, poput HEP-a, koji nije na burzi, trebalo bi prethodno utvrditi i cijenu. Primjerice, lakše bi bilo ući u Croatia osiguranje, čije su dionice uvrštene na burzu.
Na taj način pojedine bi državne tvrtke dobile ne samo novac, nego i bolje upravljanje njime, ali i podjelu odgovornosti. Naravno, upitno je koliko bi to političkim strukturama odgovaralo s obzirom na velik utjecaj politike u tim tvrtkama.
Bankari su prijedlog ulaska u strukturu državnih tvrtki obrazložili europskim i svjetskim iskustvima. Tako, primjerice, nama znani EBRD ima praksu ulaska u vlasničku strukturu tvrtki. Prema naznakama ta bi banka mogla biti i novi dioničar državne Hrvatske poštanske banke. Pregovori s EBRD-om traju već dulje, stali su zbog razilaženja u vezi s cijenom.
Vani se takav koncept pokazao uspješnim, no s obzirom na razvijenija gospodarstva, osim što privatne banke ulažu u državne tvrtke, i velik dio državnih banaka ima udjele u privatnim tvrtkama. Primjerice, austrijska Raiffeisen banka ima 50 posto udjela u Štrabagu, austrijska je vlada prepustila 50 posta pošte i željeznica financijskom sektoru, a Rusija im je, primjerice, prepustila udjele u naftnim kompanijama.
No iskustvo, primjerice, Austrije pokazuje raširenost ulaska banaka i u lokalne tvrtke. Stoga, pitaju neki domaći analitičari, zašto to ne bi mogao napraviti, primjerice, prezaduženi Zagrebački holding. Ili zašto, pak, država nije odlučila da EBRD uđe u vlasništvo luka, nego ih ta banka kreditira, a čime se opet zadržavaju podoban kadar kao i izvođači radova.
Prethodni članci:
arti-201008210273006 arti-201008200014006 arti-201006010217006
