Tako je u Zagrebačkoj banci neto kamatni prihod rastao 19,7 posto, na 757 milijuna kuna, što je čak 124 milijuna kuna više nego u prva tri mjeseca prošle godine. Istodobno su im se prihodi od naknada i provizija smanjili 6,5 posto na 210,8 milijuna kuna, što je 14 kuna milijuna manje nego u istom razdoblju lani.
PBZ-u se tromjesečni neto kamatni prihod povećao solidnih 17,1 posto, s lanjskih 492,37 milijuna kuna na 541,2 milijuna kuna, piše Večernji list. Također, PBZ-u su rasli i prihodi od naknada i provizija 5,2 posto, na 119,1 milijun kuna i viši su nego lani 5,2 milijuna kuna.
U Erste banci neto kamatni prihod rastao je 15,5 posto, na 418,06 milijuna kuna, dok su u HPB-u neto kamatni prihodi narasli za golemih 26,1 posto, na 91,06 milijuna kuna.
Bit će bolje u EU
"Premda su banke smanjivale kamate, visina kamatnog prihoda ovisi i o tome kako se one obračunavaju. U prvom razdoblju otplate kredita dužnik plaća najviše kamata, pa su i prihodi banke veći. Istodobno, tu je i tečajna 'shema'; banke koje su imale velik udio kredita u švicarskim francima obračunavaju kamate na veću razliku u tečaju, a i same su kamate na te kredite rasle u proteklom razdoblju", objasnio je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Novotny je također kazao kako možemo dugoročno očekivati trend pada kamata, te da će ulaskom u EU postupno doći do izjednačavanja s okružjem jer će se građani moći zadužiti i u drugim državama.
"No to se ne može dogoditi u kratkom roku", zaključio je Novotny.
Vezani članci:
arti-201106080703006 arti-201106020120006 arti-201105260129006 arti-201105130166006
