One su u istom danu stigle iz Hrvatske narodne banke i, što je puno očekivanije, iz Hrvatske udruge banka.
I dok HNB tvrdi da će odredbe tog zakona imati višegodišnji negativan učinak na prihode banka, ali i na mogućnost da u budućnosti odobravaju kredite, pa čak i da se nose s posljedicama negativnih šokova iz okruženja, Udruga banka traži da se zakon odbaci zbog ozbiljnih manjkavosti i zato što je protivan Ustavu, piše Novi list, koji nije uspio dobiti reakciju na dosad najozbiljnije protivljenje zakonu pogotovu iz HNB-a.
U redovitoj publikaciji Informacije o gospodarskim kretanjima, HNB je posljednje poglavlje posvetio procjenama učinaka zakona koji je u Saboru prošao prvo čitanje, pa kažu da će odluka o novom izračunu kamatnih stopa, prema formuli koja će ubuduće vrijediti za ograničavanje kamata na sve stambene kredite, imati minimalan učinak na one koji su kredite u švicarcima podigli prije 2007. godine, ali da bi se "nekim dužnicima s kreditima odobrenim u 2007. i 2008. godini, kamatne stope smanjile na otprilike jedan posto, što bi im značajno smanjilo i iznose mjesečnih otplata".
Banke bi izgubile 760 milijuna kuna godišnje
Tako nisku kamatu Ministarstvo financija nikad nije spominjalo u svojim procjenama učinaka zakona. Ostalim bi se dužnicima u švicarcima kamate smanjile tek neznatno, tvrde u HNB-u, i ostale bi u rasponu između četiri i pet posto ili čak iznad njega.
Uz to, predložene bi mjere, procjenjuju u HNB-u, i ubuduće stvorile velike razlike među građanima dužnicima, iako su kredit podigli u istoj godini, pa bi se čak na istog dužnika, ovisno o kretanju švicarca, te mjere jedan mjesec primjenjivale, a drugi ne. Izračunali su i da bi banke izgubile 760 milijuna kuna godišnje, što je dvije petine, odnosno 40 posto njihove procijenjene dobiti za ovu godinu.