U dva mjeseca potrošeno je 62 milijuna kuna državnih subvencija zbog kojih je prodano gotovo tisuću novih stanova.
"Svrha donošenja zakona je ispunjena", komentar je resornog ministra Branka Bačića.
Zbog krize i visokih bankarski kamata na tržištu se skupilo 15-ak tisuća neprodanih stanova. Nakon pritiska građevinara da im se pomogne, Vlada je ponudila model četverogodišnje subvencije i obvezala se da će kupcima novih stanova četiri godine plaćati polovicu rate kredita. Za 100.000 eura kredita, državni je 'dar' 13.960 eura, za kredit od 50.000 eura pomoć je 7000 eura, a kako je riječ o zanimljivoj svoti, prvi put nakon četiri godine krenula je navala za subvencionirane stambene kredite.
Odobreno pola milijarde kuna stambenih kredita
U Ministarstvu graditeljstva kažu da su za 816 novih stanova banke odobrile pola milijarde kuna stambenih kredita uz prosječnu efektivnu kamatu od 4,68 posto, što je dva postotna poena niže od kamatnih stopa za nove kredite prije početka akcije. Fond za subvencije potrošit će se do kraja mjeseca pa su banke već pokrenule inicijativu da se akcija produlji. Kao argument navode da je 2009. prodano samo 35 novosagrađenih stanova u toj godini, 2010. oko 60 posto, a u 2011., zbog programa, više nego što je u ovoj godini novosagrađenih stanova. Prosječna veličina prodanih stanova iznosi 62,77 m2, cijena im je 1384 eura, što je, navode u ministarstvu, oko 420 eura ili 23 posto manje od državnog prosjeka.
"Interes klijenata jako je dobar, zahtjevi svakodnevno stižu. U PBZ-u je do sada primljeno više od 220 zahtjeva za subvencionirane kredite. Ovo je mjera Vlade RH koja ima odličan odziv građana i svakako bi trebalo podržati njeno produljenje s obzirom na iskazan interes", navode u Privrednoj banci Zagreb.
"Produljenje subvencija nastavilo bi ovaj pozitivan interes i donijelo još bolje rezultate", ističu u Zagrebačkoj banci koja je dosad putem subvencija odobrila 531 kredit.
Stručnjaci: Građevinari su trebali spustiti cijene
Kada bi se pitalo stručnjake, to ne bi trebalo ni učiniti, pa tako analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek kaže da produljenje akcije može malo sanirati loše bilance građevinara, ali ne može preokrenuti silazni ciklus u građevinarstvu.
"Za takvo što potreban je potpun gospodarski oporavak s posebnim naglaskom na tržište rada te konsolidacija građevinskog sektora. Baš zbog toga što ova akcija ne može preokrenuti negativan ciklus nego samo pomoći sanaciji bilanci banaka i građevinara, ja ne vidim zašto bi teret te sanacije trebali snositi porezni obveznici", kaže Vizek. Njezin kolega Josip Tica, profesor s Ekonomskog fakulteta, kaže da bi i sami developeri mogli potaknuti tržište, čak i minornim rušenjem cijena "ako je uistinu rast zahtjeva za kredite posljedica tako male i simboličke pomoći države u financiranju stambenih kredita".
"Pomoć države u prvom koraku uopće nije bila potrebna. Mislim čak i da je moguće izračunati koliko je potrebno smanjiti cijene kako bi se kompenzirao prestanak Vladina programa pomoći u kupnji novih stanova. Uistinu je jako kontroverzno da porezni obveznici pomažu developerima koji ne žele spustiti cijene. S druge strane, ako je rast zahtjeva posljedica oporavka ekonomije, tada više nema potrebe za pomoći iz proračuna", kaže Tica.
Banke se izgleda spremaju i za tu mogućnost pa Erste banka odgovara da su oni, nevezano za Vladin program u kojemu su primili 130 kreditnih zahtjeva, ponudili akcijsku prodaju stanova uz kamatu od 5,5 posto, koja će trajati do kraja godine.
Hoće li Vlada odobriti još devet milijuna kuna?
Glasnogovornica ministarstva Kata Gojević kazala je da će o mogućnosti osiguranja dodatnih poticajnih sredstava odlučiti Vlada.
Izgledi za to su, navodno, mali jer su postojeće proračunske rezerve prenamijenjene, a Vlada ne planira povećanje rashoda.
Podsjetimo, na prošloj sjednici Vlade prihvaćeno je Izvješće o dosadašnjoj provedbi Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, a ministar Bačić zatražio je dodatnih 9 milijuna kuna potpore. Premijerkin odgovor sadržavao je načelnu potporu, ali i napomenu da bi za to trebale biti ostvarene dodatne uštede.
"Prihvaćamo prijedlog o dodatnim sredstvima, a to je moguće samo dodatnom racionalizacijom i uštedama, na što pozivam sve", kazala je na sjednici Vlade Jadranka Kosor.
Vezani članci:
arti-201105090323006 arti-201104280175006 arti-201102160239006 arti-201107180153006
