Prvotna zamisao da se autoceste daju u koncesiju na 30 godina nije izgledna jer potencijalni investitori, ponajprije mirovinski fondovi, nisu zainteresirani ni za što manje od 40 godina koncesijskog razdoblja.
U prijedlogu konzultanata tako stoji da bi koncesija trebala trajati između 40 i 50 godina, a idealno bi bilo 50 godina. A potencijalni investitori koji bi iskeširali milijarde eura za hrvatske autoceste su osiguravajuća društva, infrastrukturni fondovi, banke i mirovinski fondovi.
Natječaj od minimalno godinu dana
Vlada RH za dva do tri tjedna donijet će i konačnu odluku o prihvaćanju predloženog modela koncesije, a koji još predviđa usklađivanje troškova inflacije i rast prometa od jedan do 1,5 posto, ali i da prometni rizik preuzme koncesionar.
Nakon toga konzultante će Vlada ovlastiti da raspišu međunarodni natječaj za koncesionara. Cijeli postupak odabira trajat će od 12 do 14 mjeseci, pa bi se tri milijarde eura od koncesije u državni proračun mogle sliti u najboljem slučaju tek sljedeće godine u ovo doba.
U koncesiju, po svemu sudeći na 50 godina, ići će 1050 kilometara već izgrađenih autocesta, i to autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, Zagreb – Split – Ravča, Zagreb – Rijeka, Zagreb – Goričan, a smjerovi prema Sisku, Pločama i koridor Vc ne bi išli u koncesiju jer još nisu dovršeni.
Hoće li pasti cijene goriva?
Od koncesijske naknade u Vladi planiraju podmiriti dio duga HAC-a i ARZ-a. HAC trenutačno ima 20 milijardi kuna dugoročnih obveza, a ARZ 6,8 milijardi kuna. Ove godine pak HAC i ARZ moraju vratiti ukupno 447 milijuna eura kredita, a sljedeće čak 898 milijuna eura, piše Večernji list.
Do 2016. godine te dvije tvrtke moraju ukupno vratiti 2,4 milijarde eura kredita. Za to bi dobro došla koncesijska naknada od tri milijarde eura, odnosno 22,5 milijarde kuna. U gradnju autocesta koje idu u koncesiju uloženo je ukupno 41 milijardu kuna, a dio tog novca došao je iz naknade u cijeni goriva – 60 lipa, te od naplaćene cestarine.
