Nakon što je Hrvatska udruga sindikata najavila kako će podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti devizne klauzule, isto je najavila i Udruga hrvatskih radničkih sindikata, iz koje poručuju da će svoj zahtjev podnijeti do kraja siječnja. Naime, sindikati su uvjereni da time štite interes zaposlenih koji su plaćeni u kunama, a zaduživati se moraju u devizama.
No, dok su oni koji su kredite podigli oslanjajući se na euro još dobro prošli, oni koji su se zadužili u švicarskim francima itekako su financijski stradali. Dakle, svaki drugi kupac automobila te 40 posto kupaca stanova u Hrvatskoj prošle se godine mučilo s jačanjem franka za čak 20 posto.
I dok se sindikalisti u rješavanju ove teme još bave pravnim formulacijama, mišljenja ekonomista su podijeljena, piše Večernji list.
Šef HNB-a Željko Rohatinski brani deviznu klauzulu na kredite pojašnjavajući da je ona posljedica činjenice da građani štede u devizama. Točnije, u slučaju da se ukinu klauzule na kredite, trebale bi se ukinuti i klauzule na štednje, zbog čega bi uslijedilo masovno povlačenje ušteđevine iz banaka.
Mišljenja ekonomista podijeljena
Prema riječima Drage Jakovčevića, profesora na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, deviznu klauzulu treba zadržati na štednju ili depozite u stranoj valuti, ali krediti moraju biti u kunama.
"Banke su profesionalci i one znaju kako se nositi s tečajnim rizicima. Ako građani donesu eure u banke, eure im treba i isplatiti. Banke se moraju hedžirati, platiti nekoliko postotaka premije na tečajni rizik jer je to njihov posao", kaže Jakovčević.
"Ako su izvori sredstava u stranoj valuti, onda i plasmani uglavnom moraju biti u stranoj valuti. Da naši građani štede u kunama i da inozemni vjerovnici žele kreditirati naše banke u kunama, potrebe za valutnom klauzulom ne bi ni bilo", izjavio je za Večernji list analitičar Velimir Šonje, koji objašnjava da je zaštita od valutnog rizika jedan od temeljnih principa čuvanja stabilnosti bankovnog sustava, a ona se odvija po zakonima postavljenim na međunarodnim standardima.
Vezani članci:
arti-201101180013006 arti-201101140021006
