Govoreći o rebalansu proračuna, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek kaže da će deficit ove godine biti nešto veći od četiri posto BDP-a, što je razmjerno puno, ali da u usporedbi s mnogim zemljama, u ovom trenutku to i nije dramatično.
arti-201008260010006"Ono što može biti zabrinjavajuće jesu povećani izdaci za kamate na javni dug i moguće pogoršanje uvjeta zaduživanja, stoga smatram da bi dio rješenja trebalo pronalaziti u drugim načinima financiranja deficita, a ne isključivo u zaduživanju. Zato je i u Programu gospodarskog oporavka predviđena prodaja manjinskih udjela države u trgovačkim društvima, odnosno privatizacija društava iz državnog portfelja", kazala Švaljek za Vjesnik.
Premijerkina savjetnica smatra da grčki primjer Hrvatskoj može biti dobra pouka, jer pokazuje da nerealna obećanja mogu zemlju odvesti u fiskalnu krizu.
arti-201008240570006"Smatram da bismo upravo upozoreni tim grčkim iskustvom trebali razmišljati o ozbiljnim promjenama u ponašanju javnog sektora. To je i naglašeno u Programu gospodarskog oporavka. Na više se mjesta u tom dokumentu spominje potreba racionalizacija i povećanja efikasnosti u javnom sektoru. Racionalizacija u nekim slučajevima znači i smanjenje broja zaposlenih, što je politički osjetljivo pitanje, no ne mora biti neizvedivo ako se radi postupno i u skladu s jasnim i dobro razrađenim planom", kaže Švaljek.
Porez na imovinu, objašnjava Švaljek, je tema koja će se prije ili kasnije otvoriti, ali kaže ne bi bilo dobro da bude uvedena pod pritiskom potrebe punjenja državne blagajne.
S obzirom da da je danas vlasništvo nad različitim oblicima imovine mnogo rasprostranjenije nego devedesetih, Švaljek kaže da se može raspravljati o uvođenju poreza na imovinu. Objašnjava da ta vrsta poreza teoretski gledano ima neke svoje nedostatke, ali da ima i prednost koju ne bi trebalo zanemariti, a to je da može aktivirati tržište i u konačnici dovesti do smanjenja cijena nekretnina.
Premijerkina savjetnica ne zazire niti od dolaska MMF-a, ali mišljenja je da smo sami u stanju "posložiti" stvari.
"U Hrvatskoj ne bismo trebali tražiti da nam netko sugerira da napravimo ono što i sami znamo da moramo. Smjer u kojem treba ići nama je poznat, te sami možemo osmisliti, pripremiti i implementirati odgovarajuće mjere, i bez dolaska MMF-a. No, ako za to ne postoji politička volja, odlučnost, ili nas bilo što treće sprječava da sami poduzmemo odgovarajuće korake, niti na MMF ne treba gledati kao na krajnje nepovoljno rješenje", zaključuje Sandra Švaljek.
Prethodni članci:
arti-201008260010006 arti-201008240570006 arti-201008250240006 arti-201008240777006 arti-201008230634006
