Istraživanje o tome kako je kriza utjecala na kupovne navike građana je na tisuću ispitanika proveo GfK je u ožujku ove godine.
Vrijeme krize mnoge je natjeralo da promijene svoj potrošačke navike: najčešće je došlo do općeg smanjena kupnje uz prethodnu analizu onoga što stvarno treba, ali i do kompletnog odricanja od kupnje nekih proizvoda. Čak 70 posto građana kaže da kupuju opreznije, odnosno samo ono što im stvarno treba. Njih 38 posto odgađa kupovinu ili čeka na popuste i rasprodaje, dok 37 posto kaže i da se odriču nekih stvari. Manje se pazi i na marku proizvoda: 30 posto građana umjesto proizvoda poznate marke kupuju one s nižom cijenom, a 25 posto ih odlazi u diskontne prodavaonice ili se o akcijama informiraju preko letaka trgovačkih lanaca. U diskonte, više od prosjeka, idu građani Zagreba (29 posto) te Istre s Primorjem (33 posto) ali i dobna skupina od 45 do 54 godina starosti (34 posto). Također, 15 posto građana kaže da za kućanstvo kupuju trajne proizvode ili aparate koji štede energiju, a 14 posto kupuje veće količine proizvoda uz količinski popust. Njih 5 posto, ako postoji mogućnost, kupuje već rabljeni proizvod.
'Najopreznijih' je kupaca najviše u sjevernoj Hrvatskoj i u Slavoniji (77 posto) te u Dalmaciji (75 posto). Žene su više sklone racionalizaciji od muškaraca (74:65 posto), a promišljeno kupovanje više je prisutno i kod osoba starijih od 55 godina (75 posto).
Odgađanje kupovine i čekanje povoljnije prigode važno je za gotovo 40 posto ispitanika, a najviše takvih ima u Zagrebu s okolicom (44 posto), u Istri s Primorjem (46 posto), te kod dobne skupine između 25 i 35 godina starosti (48 posto), zaključuje Gfk.
Prethodni članci:
arti-201003150467006 arti-201002280068006 arti-201003250611006