15 stvari koje Vlada nije učinila da nas spasi

Premijerka Kosor svoj je Program gospodarskog oporavka predstavila u proljeće, između donošenja proračuna i njegova rebalansa, koji je sad doživio ozbiljne kritike.

26.8.2010.
11:54
VOYO logo

Tako barem tvrdi Jutarnji list, koji je pobrojao 15 poteza kojim bi vladajući pokazali da od Hrvatske žele "učiniti zrelu društvenu zajednicu". U nizu stavki koje predlaže list, samo dvije su izrazito političkog karaktera i za njihovu bi provedbu trebao širi konsenzus: izmjena teritorijalnog ustroja Hrvatske i Zakon o radu.

1. Cenzus

arti-201008200546006OIB je uveden zbog ispravljanja socijalne nepravde. Jednom centralizirani podaci o imovini građana zaustavit će svakoga tko se pokuša koristiti povlasticama koje mu ne pripadaju. Jednako tako, svatko kome je za egzistenciju potrebna pomoć od države ubuduće će je dobiti bez zamorne procedure dokazivanja da je siromašan. Cenzus je i osnova za izračun cijene police zdravstvenog osiguranja. OIB danas još ne funkcionira, iako su sve političke pretpostavke ispunjene.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Smanjivanje broja županija

Izuzetno važna, ali najteže provediva mjera koju je i premijerka u svojem Programu oporavka sasvim sigurno namjerno ugurala u razdoblje iza svog mandata. Budući da nakon tog poteza niz 'lokalnih šerifa' gubi zasad neupitnu vlast na svojem teritoriju, teško da će se 'predati' bez političke borbe. Kada se jednom provede, bit će to veliko rasterećenje za proračun, ali i velik udarac cijelom društvenom sloju naviklom da živi od korupcije.

3. Naplata poreza

Porez koji plaćaju svi i od kojega nitko nije pošteđen nije kategorija 'za budale', piše Jutarnji. Nizozemci oduvijek strogo nadziru potencijalne prijestupnike i malo tko će se, ako ne može dokazati porijeklo prihoda, razmetati imovinom – automobilima, kućama, raskošnim stilom življenja. U žestoku poreznu kontrolu ovih je dana krenula i Grčka, naoko nezgrapnim lovom na vlasnike Porschea, Ferrarija i sličnih vozila po parkiralištima mondenih klubova, i ulov je odličan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

4. Nadzor nad bolovanjima i naknada za nezaposlene

S 9,5 dana bolovanja godišnje po stanovniku Hrvatska je danas u europskom vrhu. Jednako tako je i s brojkom od 240.000 invalida rada, ili s 317.000 nezaposlenih u zemlji s 4,5 milijuna stanovnika. Riječ je o brojkama koje su u velikoj mjeri potpomognute korupcijom u sustavu, ali i potpunim nedostatkom kontrole, što omogućava ogroman prostor za zloporabu.

5. Privatizacija mirovinskog sustava

Iako je reforma načelno već provedena, udio privatne štednje u mirovinama (tzv. drugi stup) je zastupljen tek s 5 posto, za razliku od državnog prvog stupa u koji se uplaćuje 15 posto mirovinske osnovice. Treći, potpuno privatan i neobavezan stup osiguranja zasad je ostavljen kao uglavnom neiskorištena povlastica sloja najbogatijih. Proporcionalna korekcija prvih dvaju mirovinskih stupova u korist drugog, privatnog, kao i ostavljanje prostora osiguravajućim društvima za prodaju mirovinskih paketa uz mogućnost poreznih olakšica skinule bi teret s poslodavaca i uz davanje mogućnosti građanima da sami upravljaju svojom ušteđevinom dodale dodatni impuls ustajalom tržištu rada.

6. Zakon o radu

Zakon o radu treba mijenjati jer je u današnjem obliku neodrživ. Nužno je ubrzati procese zapošljavanja i otpuštanja zaposlenih, ali i uspostaviti dobar prijelazni sustav s razumnim rokom za relativno pristojan život u razdobljima nezaposlenosti. Dobra naplata poreza i primjena OIB-a u svrhu određivanja cenzusa nužni su preduvjeti za fleksibilno radno zakonodavstvo.

7. Reforma zdravstvenog sustava

Ne treba mijenjati zakon, nego organizaciju sustava i uporno suzbijati korupciju. Naime, unatoč proporcionalno izuzetno velikoj količini skupe opreme po bolnicama i državnim ambulantama, sustav je spor, na preglede se čeke mjesecima, a na zahtjevnije zahvate ponekad i godinama. Mutne granice između javnog i privatnog pritom samo povećavaju neučinkovitost, tvrdi Jutarnji. Jasno razdvajanje javne i svima dostupne usluge sustava s jedne strane, uz poticanje razvoja privatnog zdravstvenog sustava s druge (za što je važan cenzus) ubrzalo bi procese i smanjilo broj (opravdanih) dana bolovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

8. Demonopolizacija

Ukidanjem svih monopola – od HEP-a do taksista ili poštara – ostvario bi se ogroman prostor za konkurenciju i nova radna mjesta.

9. Javne institucije

Veliki javni radovi ne moraju uvijek biti trošak za proračun. Davanje određenih željezničkih smjerova u koncesije (Rijeka – Varaždin…), gradnja zračnih luka (Zagreb, otoci…), mostova, cesta i autobusnih i kontejnerskih terminala otvara niz radnih mjesta i povećava prihod proračuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

10. Državna imovina

Šume, bivša vojna odmarališta, hotelska naselja, poljoprivredna zemljišta, ceste i željeznice… Damo li ih u koncesiju, nitko ih neće odnijeti iz Hrvatske, ali skinut će njihove troškove s proračuna. Strah od previsokih cijena usluga neopravdan je – nijedan investitor neće zaraditi ako se njegovom uslugom koristi samo mali broj građana.

11. Subvencije

arti-201004190788006Bilo da je riječ o poljoprivredi ili brodogradilištima, problem je zapravo isti – proračunski novac treba usmjeriti tamo gdje se od njega očekuje društveno koristan povrat. U poljoprivredi je to (dijelom) nadzor cijena prehrambenih proizvoda, u brodogradnji zaposlenost popratnih gospodarskih sektora.

12. Obrazovanje

Rad u prosvjeti doista je teško mjeriti satima. Moguće su, međutim, usporedbe: statistike kažu da učitelji i nastavnici u EU rade u prosjeku 20 sati s učenicima, hrvatski rade 13. Istovremeno, svi se žalimo na loše znanje hrvatskih maturanata i na sve nižu konkurentnost hrvatske radne snage na međunarodnim tržištima. Dodatne instrukcije nekad su bile presedan rezerviran za 'bedaste', a danas ih malo koji učenik izbjegne. Loši programi i nepismeni udžbenici samo su najvidljiviji dio godinama zanemarivanog sustava, piše Jutarnji.

13. Informatizacija

E-government i slični termini svima su već izašli na uši, ništa se nije promijenilo. Na drugom kraju Europe, u Estoniji, koja je godinama bila jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, sve usluge državnog aparata već odavno se mogu dobiti kod kuće. Rodni listovi, izvodi iz gruntovnice, podaci o zaposlenju… Osobna je ujedno i zdravstvena iskaznica i vozačka dozvola. Estonci su otišli toliko daleko da su pravo svakog građanina na pristup internetu zajamčili i Ustavom. I još nešto – online je i cijeli državni proračun, ali ne u svojem statičnom prikazu, nego živi u ritmu svojih troškova i svatko bilo kada može vidjeti tko je od ministara kada i koliko potrošio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

14. Kazne

Osim što nerazumljiva blagost u naplati ostavlja rupe u proračunu, kazne bi u sustavu trebale igrati i edukativnu ulogu. Tri do pet tisuća kuna nije mnogo vozaču Ferrarija koji ugrožava živote vozeći 250 na sat. Jednako tako, opraštanje kazni poslodavcima čiji radnici rade nezaštićeni u opasnim uvjetima nije 'humani ustupak siromašnima', nego poticanje na prekršaj i potencijalno značajan trošak na račun zdravstvenog sustava.

15. Usporedba

Ako sami nemamo ideja, uvijek možemo pogledati što rade drugi. Britanski premijer David Cameron ovih je dana najavio rezanje državne administracije za četvrtinu i podizanje PDV-a, njemačka kancelarka Angela Merkel nudi nezaposlenima besplatne tečajeve za prekvalifikaciju, ali uz obavezu da sudjeluju na javnim radovima kad god ih se pozove sve dok su nezaposleni. Danski premijer Lars Lřkke Rasmussen skratio je na polovicu davanja za nezaposlene u inače najraskošnijem europskom socijalnom sustavu koji poslodavcima istovremeno jamči potpunu slobodu pri zapošljavanju i otpuštanju, ali gdje je i usred krize nezaposlenost iznosi samo 4,2 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prethodni članci:

arti-201005240263006 arti-201004190720006 arti-201007270231006 arti-201004190788006 arti-201008200546006

Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo