Sudski vještak za financije Vladimir Krklec koji je trebao iznijeti svoje zaključke u slučaju "Bankomat" - 255 milijuna kuna teškoj aferi u kojoj su optuženi bivši čelnici Hrvatske poštanske banke - izazvao je prekid suđenja i poprilično uzrujao sve u sudnici. Naime, iako je trebao pojasniti ocjene iz svog nalaza priloženog ranije u sudski spis, već na prvom pitanju je zapeo. Nije, naime, mogao u Zakonu o bankama pronaći odredbu na koju se pozivao u vještačkom nalazu. Dobio je za to desetak minuta vremena, a zatim još pola sata. No, ni tada nije uspio odgovoriti na pitanje odvjetnika Darka Maržića koji zastupa prvookrivljenog bivšeg predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke Josipa Protegu. Zato je sutkinja, prekinula suđenje i dala vještaku rok od 15 dana da dopuni vještačenje, odnosno pripremi se za njegovu obranu na sudu.
Vještak već plaćen
Upravo bi riječ vještaka trebala biti ključna za razvjetljavanje malverzacija za koje su uz Protegu optuženi i njegovi bivši najbliži suradnici Ivan Sladonja i Marijo Krinić, te još osam klijenata banke.
Ovaj slučaj počeo se rasplitati prije šest i pol godina kada je Protega uhićen na hrvatsko-slovenskoj granici. Nakon istrage podignuta je optužnica, no tek nakon dvije i pol godine je potvrđena budući da ju je USKOK u nekoliko navrata popravljao. Za to vrijeme vještaku Krklecu plaćeno je oko 300 tisuća kuna za izradu financijskog vještačenja.
Pogodovali klijentima
Protega je optužen da je kao predsjednik uprave HPB-a, zajedno s Kirinićem koji je bio financijski direktor, te Sladonjom, kao članom uprave zlorabio svoj položaj i ovlasti. Naime, imali su dogovor da pogoduju pojedinim klijentima HPB-a, pa su im odobravali kredite koji su po iznosu, namjeni osiguranja, visini kamatne stope, visini naknade i vremenu počeka odstupali od uobičajenih kredita u ponudi banke za građane i pravne osobe. Sa svojih visokih pozicija nalagali su sektorima i podružnicama HPB-a da prijedloge za odobrenje takvih plasmana, bez obzira na rizik, kreditnu sposobnost tražitelja te bez adekvatnih instrumenata osiguranja povrata plasmana, upućuju na Upravu banke i potom su posebnim odlukama odobravali potpuno i djelomično nenadoknadive kreditne plasmane.
Od 2005. godine do 30. siječnja 2009. godine odobrili su, stoji u optužnici, visokorizične kredite u iznosu od najmanje 254.876.534,87 kuna, koji nisu po dospijeću vraćeni HPB-u već su kontinuirano prolongirani povrati glavnica kredita. Time su korisnicima kredita pribavili znatnu imovinsku korist, oštetivši istovremeno HPB-a.
Tereti ih se i za nešto više od 26 milijuna kuna isplaćenih menadžerskih bonusa u 2007. i 2008. godini.
