Vlada je usvojila još jedan paket mjera za smanjenje
deficita od milijardu i 300 milijuna kuna.
To će opet biti ponajviše preko leđa građana jer dizanjem
trošarina na gorivo za 20 lipa i nameta telekom operaterima gore
idu i cijene telefoniranja i vožnje. Smanjit će se i subvencije,
ali i ovog puta glomazna i neučinkovita birokaracija ostaje
netaknuta. Ekskluzivno za RTL o tome je progovorio premijer
Zoran Milanović iz Banskih dvora.
- Vlada je danas izišla s novim paketom mjera koje bi trebale staviti deficit pod kontrolu. Vi ste poslali poruku u kojoj ste poručili da ne možemo trošiti više nego što imamo. Tko su ljudi kojima se obraćate?
Hrvatice i Hrvati. Ovdje se radi o državnoj, odnosno javnoj potrošnji. Mi ćemo postići te neke preporuke tijekom ove godine, međutim, mene to ne impresionira. Mi ćemo oko toga još pregovarati s Europskoj komisijom u godima pred nama, ali problem ćemo morati riješiti bez Komisije. Morat ćemo smanjivati rashode. Matematički ćemo se dovesti u tu neku ravnotežu, što na prihodima, što na rashodima. Jedna birokratska procedura bit će ispoštovana. Dugoročno, imati deficit od tri posto, što se smatra prihvatljivim, nije održiv bez gospodarskog rasta. I zato kažem - trošimo previše. To svi znamo. Novac treba zaraditi i treba ga vraćati.
- Ali vi priznajete dakle da ova država, državni aparat,
ministarstva, agencije pa i lokalna razina, županije, to je
zapravo problem. Ukupna javna potrošnja, koja je prevelika, je
problem. Zašto to niste doveli u kontrolu?
U kontrolu? Nešto što 60 godina nije pod kontrolom? To je jedna
filozofija u Hrvatskoj, što me pripada i što me ide. To moramo
mijenjati i to ne ide preko noći. U zemlji netko mora donositi
odluke, to je naravno nakon Sabora, ili uz Sabor, Vlada i to je
teška, ali s jedne strane i ohrabrujuća pozicija jer na kraju
morate presjeći. Manje ili više oštro. Mi u ovoj cijeloj priči
nažalost nailazimo cijelo vrijeme ili na reakciju 'ne diraj
ništa', dakle ne diraj postojeći poredak stvari jer ti do ne dam
da diraš. Nažalost to je stajalište sindikata i mnogih društvenih
skupina. Poslodavci kao poslodavci, smanji poreze, po mogućnosti
ukini ih, i stvaraj biznis klimu. I u Saboru opozicija koja je tu
da kritizira i da predlaže, ne predlaže. Dakle nijedan, ne
suvisao, nikakav prijedlog, u pogledu prihoda i rashoda, iz
opozicije nije došao.
- Danas ste ponovili ono što ste rekli u svom pozdravnom govoru saborskim zastupnicima i zastupnicama kada ste postali premijer. Međutim, u dvije godine se ništa nije promijenilo. Potrošnja je velika, javni dug je eksplodirao.
Javni dug raste. On je još uvijek u granicama nekakve kontrole,
ali uz ovakav trend - to nije dobro. To treba zaustaviti. Mi to
na jedan način jesmo zaustavili. Nema novog zapošljavanja (op.a.
u javnom sektoru), nema novih troškova, plaće su stavljene pod
kontroli ili čak smanjene. Javni sektor obično kasni, a to je
stvar kulture u Hrvatskoj. Dakle, načina na koje smo
navikli, onoga što smo naslijedili i toga što to nismo počeli
raditi odmah. Tko god kaže da je ovo pod pritiskom Europske
komisije, tako je i u Francuskoj.
- Niste počeli raditi vi kao Vlada ili ova
država?
Naša kultura je 'što me pripada' i 'država će sve osigurati' i to
moramo početi polako mijenjati. Što brže, to bolje.
- Je li dosad učinjeno u dvije godine mandata Vlade bilo
dovoljno brzo i dovoljno dobro?
Više nego ikada, ali ne dovoljno brzo. Dobro, da. Država je urednije nego prije dvije godine. Ja sam obećavao red i rad. Onaj tko misli da danas nema više reda u državi kada je u pitanju Vlada nego prije dvije godine, neka kaže i objasni. Rada nažalost nema. To je naš slijedeći najvažniji i jedini posao. Red se može uvesti i mi to radimo.
- Doživljavate li dakle ovaj ovakav gospodarski rezultat
vaše Vlade, pogotovo s obzirom na činjenicu da je u vašem planu
21 Kukuriku koalicije stoji da ćete 2015. ostvariti cilj od pet
posto rasta, kao vlastiti veliki neuspjeh?
Ja sam nezadovoljan gospodarskom situcijom i mi radimo ono što
možemo.
- Jedna je stvar biti nezadovljan nečim, a druga je stvar
sebe držati odgovornim i biti nezadovoljan vlastitim angažmanom i
vlastitim radom.
Angažmanom nismo nezadovoljni jer radimo i dajemo od sebe
maksimum, za razliku od ostalih. Rezultatom sam nezadovoljan,
nesretan. Takva je situacija, naprosto neke stvari ne idu preko
koljena i ne idu na silu. Kada govorimo o stranim ulaganjima, o
tome da to pada u Hrvatskoj, da, ljudi dolaze tamo gdje im se
isplati. Hrvatska je s jedne strane uređena uređena i zrela
zemlja u kojoj je puno toga izgrađeno. Mi imamo skoro najviše
kilometara autoceste po tisuću kilometara u Europi. Međutim, isti
oni koji plaču i kukaju da nema stranih investicija se izričito
protive jednom modernijem, fleksibilnijem Zakonu o radu, koji bi
omogućio više radnih mjesta, više vrsta poslova i smanjenje crnog
tržišta rada. Dakle, vidite koja je to kontradikcija. Ljudi su
nažalost neprincipijelni u takvoj situaciji. Netko mora ići
naprijed i donositi nekakve odluke. Mi ih donosimo, kakve jesu da
jesu.
- Odluke koje ste danas donijeli, vaši ministri tvrde da
građani neće osjetiti te mjere. vjerujete li da građani neće
osjetiti te mjere.
To je zadnja mjera koju smo u ovom ciklusu predložili. Dakle, na
to nismo išli prvo kako bismo EU, kao i međunarodnim financijskim
institucijama pokazali da mislimo ozbiljno. Međutim, hoće li to
utjecati na troškove građana, to su poznate stvari. Prije 40, 50
godina svaki rast cijena naftnih derivata je vrlo izravno utjecao
na sve troškove. Taj energent je bio jako prisutan u jedinici
BDP-a. Danas to nije tako.
- Hoće li građani to osjetiti na svojim leđima?
Ako govorimo o gorivima, građani će te mjere osjetiti minimalno, ako i uopće. A kada je riječ o teleoperaterima, to je stvar konkurencije. Oni koji su uspješni u tom sektoru, ostvaruju goleme profite. Dosad smo bili vrlo galantni domaćini koji smo nekima prepostili čitave infrastrukture koje smo godinama gradili. Njihovi profiti su i dalje prekrasni, otpuštaju radnike, a mi tu ne možemo ništa. Prema tome, doprinosit će više u zajedničku blagajnu iz čega će se djelomično financirati i troškovi za nezaposlene i dio troškova za nova zapošljavanja. Ljudi će možda i osjetiti, ali u pozitivnom smislu.
- Vi govorite o ozbiljnim potezima, govorili ste
maloprije o investitorima. Dakle, koliko je ozbiljno mijenjati
pravila igre usred godine, usred nečijeg poslovnog plana? Koliko
je moguće očekivati da neki poslodavac, ozbiljan investitor, neće
to doživjeti kao loš potez? Govorim o bilo kojoj stranoj velikoj
ili domaćoj kompaniji kojoj se mijenjaju pravila igre usred
godine.
A koja su se to pravila promijenila?
- Evo sada ćete im uvesti nove namete, morat će plaćati
veću temeljnu naknadu za korištenje telekomunikacijskih
frekvencija.
Dakle, propustio sam reći, po tko zna koji put, ali treba
ponoviti. Naše porezne stope su relativno niske, kad govorimo o
korporativnim porezima, što naravno nije jamac za navalu stranih
investitora, mi oslobađamo od reinvestirane dobiti, što države u
pravilu ne rade, mi i dalje nemamo porez na štednju, na
nekretnine. Dakle, što se te klime tiče, u Hrvatskoj brojke
govore za sebe.
- Zašto nemamo još uvijek porez na
nekretnine?
Ali, da se vratimo na vaše prethodno pitanje. To nije promjena
pravila usred utakmice jer ovdje govorimo o nekoliko kompanija
koje su ovdje godinama. Koje su ovdje, ne na autopilotu, nego
tako debelo usidrene na milijunaškom vezu i mi to poštujemo, oni
zarađuju, svi imamo koristi, njihovi profiti su ogromni. Dakle, u
ovom slučaju mi uopće ne možemo govoriti o nikakvoj promjeni
pravila igre, nego naprosto o određenim proračunskim teretima, u
krajnjoj liniji, koje se usklađuju sa prijedlozima i sugestijama
Europske komisije. Tako da, oni koji kritiziraju, moraju se
odlučiti. Dakle, malo želiš strana ulaganja, želiš proračunsku
stabilnost, želiš balans, ali to ne ide. Neke stvari su naprosto
povezane.
- Vi zvučite zaista kao da je sve sjajno, što se tiče
investicijske klime, što se tiče gospodarstva. Kao da u principu,
ako nekome treba nešto zamjeriti, treba zamjeriti tim
investitorima. Ali, brojke nisu na vašoj strani, kretanje BDP-a
nije na vašoj strani, nije na strani vaše Vlade. Ne govori da se
zaista napravilo nešto dobro.
Tu ste u pravu, međutim to je zamjena teze. Dakle, ja ovdje
govorim o egzaktnim stvarima, o propisima. O klimi vam ne mogu
govorit. Mada su i klimatološke projekcije danas puno preciznije
nego nekada, klima je klima. Ona je promjenjiva, pustimo klimu.
Dakle vi ste novinar, ja sam političar i šef izvršne vlasti,
predsjednik Vlade, ja govorim o propisima, a to je nešto što
investitor prvo gleda. Ti propisi u Hrvatskoj su ok, Hrvatska je
u Europskoj uniji i ljudi ovdje mogu normalno raditi posao. I tko
god se susreće s bilo kakvim zaprekama, neka ih razglasi, neka
galami preko vaše televizije. Mislim, možda ja neke stvari ne
znam, ali hrvatski regulatorni okvir je manje više ok.
- Složili ste se sa mnom da je gospodarska situacija jako
loše. Doživljavate li to kao osobni neuspjeh?
To me smeta i posvećen sam tome da se to promijeni. Poslovica
kaže da se punti na kraju zbroje. Mandat traje četiri godine. U
četiri godine promijeniti sve ono što godinama nije valjalo je
gotovo nemoguće. Tražit ćemo od birača još.
- Vi planirate sa ovim rezultatima tražiti još?
Sa ovim rezultatima je teško. Međutim, treba vidjeti što smo radili i što su alternative. Dakle, što se Hrvatskoj nudilo ranije i što se u ovom trenutku nudi. Koje su to alternative? Je li to ono što je bilo ranije, jesu ti isti ljudi? Jesu to ljudi koji isključivo prosvjeduju i ne nude nikakva rješenja. Kada je SDP bio u oprbi, u dvije i pol godine smo imali 50 zakonskih prjedloga. HDZ ima dva. To je izbor, možeš ti i tako voditi politiku i biti takva oporba. Ali samo da se zna - mi radimo svoj posao. Otvoreno kažem da treba deset godina za promijeniti Hrvatsku na jedan zdrav i konstruktivan način. Ne očekujem da nas ljudi trpe deset godina, ali morat će se zapitati što je alternativa i vodi li ovo što se sada radi negdje. Treba se zapitati tko su alternative i tko ih predstavlja.