Europska komisija je objavila svoje prvo izvješće o mjerama koje je Hrvatska od srpnja poduzela na ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, u kojem je dosadašnji napredak ocijenila djelomičnim, ograničenim te nejednakim po različitim područjima.
Europska komisija je u ožujku nakon dubinske analize makroekonomske situacije zaključila da u Hrvatskoj postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države. Stoga, Komisija prati provedbu mjera koje Hrvatska poduzima i o tome redovito izvješćuje Vijeće EU-a. Sljedeće izvješće Komisija ja najavila za siječanj sljedeće godine.
Komisija je početkom lipnja uputila Hrvatskoj niz specifičnih preporuka za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža, koje se odnose na: fiskalnu politiku, učinkovitost javnih rashoda, poreznu politiku i dugoročnu održivost javnih financija, funkcioniranje tržišta rada i učnikovitiji obrazovni sustav, strukturne mjere za poticanje rasta i konkurentnosti, uključujući poboljšanje učinkovitosti javne uprave. Osim toga, upućena je preporuka za financijski sektor vezana za očuvanje stabilnosti bankarskog sustava.
Mjere koje se odnose na fiskalnu politiku, iako su relevantne za makroekonomske neravnoteže, nisu pokrivene ovim izvješćem jer su dio drugog postupka - Procedure prekomjerenog deficita, o čemu Komisija radi zasebna izvješća.
Hrvatska Vlada je kao odgovor na te preporuke 30. srpnja prihvatila Plan provedbe specifičnih preporuka.
"Napredak u mjerama za ispravljanje makrokenomskih neravnoteža jako je nejednak po različitiim političkim područjima", kaže se u prvom izvješću Komisije.
Glavni zaključci izvješća su: napredak u važnim fiskalnim strukturnim reformama je nesustavan i djelomičan i s rizičnim izgledima za provedbu; pripreme za reviziju rashoda su pokrenute, ali vremenski okvir za provedbu tih zaključaka nije utvrđen; pooduzeti su koraci za uvođenje poreza na nekretnine ali još nije sigurno hoće li se primjenjivati od siječnja 2016.; potrebno je izraditi mjere za poboljšanje održivosti mirovinskog sustava; ambicije za poboljšanje učinkovitosti zdravstvene skrbi kratkoročno gledajući su ograničene.
Komisija navodi da je zabilježen određeni napredak u funkcioniranju tržišta rada, posebice usvajenjem zakona o reformi tržišta rada, ali dodaje da je potrebno definirati daljnje mjere za uklanjanje prpreka za stvaranje radnih mjesta na temelju revizija koje su u tijeku.
Također se kaže da će poslovna klima vjerojatno biti na dobitku od planiranog jačanja okvira za rano spašavanje poduzeća te od reforme regionalne državne uprave.
S druge strane, napredak u uklanjanju parafiskalnh nameta znatno je sporiji od očekivanog. Planiraju se su samo ograničeni koraci na poboljšanju upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i njihovo restruktuiranje kasni za planovima. Također postoji opasnost da će kasniti reforme javne uprave i donošenje protukorupcijskog okvira, navodi Komisija.
"Postoji jasna potreba za ubrzanja reformskog momentuma. Iako je proces pokrenut usvajanjem nekoliko reformi i plana za četiri daljnje političke mjere kao odgovor na specifične preporuke, bit će potrebni znatni politički i administativni napori na provedbi strukturnih reformi", kaže Komisija, dodajući da se kao potpora tim naporima mogu koristiti sredstva iz strukturnih fondova EU-a.
Komisija u svom dokumentu opisuje makroekomsku situaciju i navodi da vanjska potražnja jača svoj doprinos rastu - u drugoj polovici ove godine doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je negativan (2,9 postotnih poena), a doprinos neto izvoza je bio pozitivan (2,1 postotna poena).
Komisija dodaje da bruto investicije u fiksni kapital i građevinski sektor i dalje djeluju nepovoljno na BDP, dok proizvodnja i izvoz roba daju pozitivan doprinos. Izvoz roba i usluga porastao je za 7,9 posto, uglavnom zbog rasta izvoza roba (16 posto), dok je izvoz usluga pao za 0,1 posto. Također je počeo rasti i uvoz (2,2 posto).
Što se tiče stope nezaposlenosti, Komisija je konstatirala da je ona pala na 17,5 posto u kolovozu, šesti mjesec zaredom, ali također i da je broj zaposlenih pao za 2,1 posto u odnosu na godinu dana ranije.
Komisija, kaže da nedavni indikatori daju "mješovitu sliku" u vezi s ekonomskim izgledima, da proces unutarnje devalvacije daje neke plodove, posebice u smislu vanjskog uravnoteženja, ali da se to odvija sporo te da potrebe razduživanja privatnog i javnog sektora negativno utječu na unutarnju potražnju.
Komisija je komentirala izdvanje HZZO-a iz državne riznice, ističući da će to u praksi povećati proračune bolnica i time smanjiti rizik od zaostalih potraživanja, ali i da će o određenoj mjeri ukloniti pritisak za poboljšanje troškovne učinkovitosti bolnica.
Komisija navodi da su "nezgrapno" poslovno okruženje i niska efikasnost javne uprave, uključujući pravosudni sustav, prepoznati kao glavne prepreke za konkuretnost hrvatskog gospodarstva te opisuje korake koje vlasti poduzimaju na ispravljanju tih nedostataka.
Komisija opisuje i mjere koje se poduzimaju radi poboljašanja stratešgko planiranja korištenja fondova EU-a i povećanju administrativnih kapaciteta, dodajući da su u sustavu upravljanja fondovima EU-a identificirane "duboke slabosti", koje otežavaju apsorpcijske kapacitete za povlačenje sredstava.
Komisija navodi da postoji znatna nesigurnost u vezi s postizanjem napretka na sprečavanju i borbi protiv koruopcije i poboljšanju okvira za javne nabave. Kaže se da je najavljeno da će ove godine biti usvojena nova protukorupcijska strategija, ali da u ovom trenutku nije jasno kada će se to dogoditi niti koje bi mjere sadržavala.
