Može li samo turizam izvući zemlju iz krize?

Leona Pavlović, inače po zanimanju frizerka, teško je pronašla posao kad je završila školu, no otkad je stekla praksu, ne boji se da bi bez njega mogla ostati.

Ima sreće što je njezino zanimanje među deset najtraženijih. Lakše bi se trebali zaposliti i konobari, kuhari, prodavači, čistačice, diplomirani ekonomisti, kuhinjski radnici, pomoćni konobari, ekonomisti sa završenom srednjom školom. Barem sezonski.

"Nešto više od 6900 radnika na sezonskim poslovima i gotovo 40 posto ih je traženo upravo u ugostiteljstvu i turizmu", kaže Ivana Šimek, Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Struktura traženih zanimanja slična je posljednih godina. Pokazuje da se turistički sektor najbrže oporavlja. Premda ukupan BDP zemlje i dalje pada, u trećem kvartalu sve je bolji i to još od 2009.

"U perspektivi je puno izglednije očekivati da će izvozni sektor usluga rasti puno brže od ostalog sektora i što je još zanimljivije u smislu oporavka pitanje je. Ali u pesprektivi bez velikih investicija i državne potrošnje moguće je nadoknaditi pad BDP-a, ali to znači dugo čekanje na oporavak", poručuje Josip Tica, Ekonomski fakultet Zagreb.

A u zemlji znanja mnogi još čekaju priliku. Iz industrijskog sektora teško se mogu čemu nadati.

"I jasno treba nam treća reidustrijalizacija. nova mjesta. Ne bih rekao da smo krahirali nego treba nastaviti raditi na tome da se investicijska klima poboljša da se počnu otvarati i ta zanimanja i vidjet ćemo povećanje potražnje", izjavio je Mirando Mrsić, (SDP) ministar rada.

Visokoplaćena radna mjesta otvaraju se u zemljama koje imaju jak izvozni sektor - kažu stručnjaci.

"I izvozne proizvode s visoko dodadnom vrijednošću- kapitalna oprema koja se koristi u proizvodnji ili trajna potrošna dobra kućanstva ili elektronika i IT industrija", dodaje Tica.

Ova zadnja stoji dobro, no u odnosu na ostatak ekonomije, ne znači mnogo. Osobito ne u zemlji u kojoj je BDP u padu.