Prema novom izvještaju Svjetske banke, hrvatski model otpremnina
je prepun 'rupa' i zloporaba, prenosi Jutarnji list.
Ministru Mirandu Mrsiću u reformi pritom je uzor
austrijski model, koji otpremninu ne veže uz rad kod jednog
poslodavca u određenom razdoblju, nego uz uplate razmjerno malog
doprinosa na plaće u poseban fond otpremina.
Radnik bi tim novcem mogao raspolagati kad ostane bez posla, ili
ga ostaviti na računu u fondu i povući tek kad ode u
mirovinu.
Austrijsko iskustvo pokazuje da je uvođenje fonda otpremnina
pozitivno utjecalo na mobilnost radne snage, no stopa povrata na
štednju u tom sustavu pokazala se slabom.
Koristi od tog modela imali su posebno mali poslodavci, kojima je
reforma smanjila probleme s likvidnošću.
Kalkulacije pokazuju da bi primjena tog modela u Hrvatskoj, uz
pretpostavku da doprinos koji bi se na plaće izdvajao u fond
otpremnina iznosi 1,5 posto te da je stopa prinosa na kapital pet
posto, odgovara samo onima koji bi u njemu dulje štedjeli, te
koji imaju veća primanja.
Dok ministar rada Mirando mrsić zagovara austrijski model otpremnina, Svjetska banka upozorava kako bi njegova primjena odgovarala samo nima koji bi u njemu dulje štedjeli, te koji imaju veća primanja.
