Srbija je imala jasnu namjeru uništenja hrvatskih zajednica u različitim dijelovima Hrvatske i nije učinila ništa da spriječi i kazni počinitelje genocida, izjavili su u utorak hrvatski pravni zastupnici na suđenju Srbiji za genocid.
Pravni tim Zagreba argumentirao je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) postojanje namjere kao ključnog dijela zločina genocida koji je, prema hrvatskoj tužbi iz 1999., Srbija izvršila tijekom rata od 1991. do 1995.
"Srbija je kriva jer nije spriječila genocid i kaznila
počinitelje, a JNA je znala za genocidnu namjeru paravojnih
skupina. Dokazi su kristalno čisti", rekao je član tima
Phillipe Sands.
Britanski profesor prava tvrdi da su paravojne skupine, koje su
uništile cijela hrvatska sela, zaseoke i gradove, djelovale uz
znanje JNA koja ih je naoružavala.
"Vojni kapaciteti JNA bili su takvi da je mogla kontrolirati paravojne postrojbe i trebala je biti svjesna opasnosti da će se genocid nad Hrvatima dogoditi", rekao je Sands.
Kao dokaz priložio je obavještajni dokument JNA po kojem je jasno da su časnici bivše vojske znali za to da se Arkanovi "Tigrovi" oko Vukovara bave kriminalom i čine masovne zločine.
Govoreći o namjeri kao konstitutivnom elementu genocida, Sands je ustvrdio da je za kvalifikaciju tog najtežeg zločina po međunarodnom pravu dovoljno dokazati namjeru uništenja dijela, a ne nužno cijele nacionalne, etničke ili vjerske zajednice.
"Zločin genocida konstituira namjera uništenja značajnog dijela ciljane skupine na određenom prostoru - gradu, selu, regiji. Bilo koje sistematsko uništenje dijela skupine čini genocid, čak i ako je broj ubijenih malen", rekao je profesor iz Londona.
Prema Konvenciji o spriječavanju i kažnjavanju genocida iz 1948. i prema pravnim komentarima tog dokumenta, genocid ne znači namjeru uništenja cijele skupine, nego je namjera povezana sa ciljanom skupinom na određenom području.
Podsjećajući na presudu u slučaju "BiH protiv Srbije" iz 2007., Sands je istaknuo da je genocid u Srebrenici utvrđen jer je dokazana namjera uništenja muslimana na tom ograničenom području, iako prema presudi nije počinjen genocid u cijeloj BiH.
Hrvatska zastupnica Vesna Crnić-Grotić je uvodni
dio izlaganja popratila snimkama razorenog Vukovara iz
zraka poručivši da one pokazuju namjeru da se uništi dio jedne
skupine.
U svom izlaganju hrvatska je strana istaknula kako se Srbija
odbija suočiti s krivnjom za počinjene zločine, ne samo za
genocid, već i za ostale zločine počinjene protiv čovječanstva.
Miloševića, Arkana i Šešelja optužuje se za udruženi zločinački
poduhvat i počinjenje genocida: "Taj trojac je imao namjeru
uništenja".
Nakon završetka hrvatskog izlaganja, Srbija će iznijeti svoje
argumente u prilog protutužbe za genocid, koju je 11 godina
kasnije podnijela protiv Hrvatske.
'Jedini ste koji možete utvrditi da su zločini u Hrvatskoj genocid'
Srbi tvrde: 'Ako je bilo genocida, onda je on izvršen u Oluji'
'Mi ne možemo izgubiti jer znamo tko je žrtva, a tko agresor!'
'Hrvatska ima dovoljno argumenata za dobiti spor protiv Srbije'
Zagreb tuži službeni Beograd da je u četiri ratne godine počinio djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osobe, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine.
Od Srbije traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istinu o nestalim hrvatskim državljanima kojih je prema posljednjim podacima 1663, povrat kulturnog blaga i naknadu štete državi i pojedincima.
Hartmann: Postupak pred ICJ završit će odbacivanjem obje tužbe
Bivša glasnogovornica tužiteljstva međunarodnog tribunala u Den Haagu za zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) Florence Hartmann ocijenila je u utorak za beogradski list "Danas" kako i Hrvatska i Srbija znaju da u Hrvatskoj nije bilo genocida te da su obje strane svjesne ishoda spora koji vode pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) koji će, po njezinu mišljenju, biti odbacivanje obiju tužbi.
"Nema sumnje kakav će biti ishod suđenja pred ICJ-em po uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije. Čak je i objema stranama jasno da genocida tijekom rata u Hrvatskoj nije bilo i da će Sud odbaciti obje tužbe", ustvrdila je Hartmann u intervjuu za beogradski list.
Hartmann kaže da je Europska unija i Beograd i Zagreb "iza zatvorenih vrata" ohrabrivala na odustajanje od tužbi, ali do toga nije došlo pa ni "EU nema razloga suprotstaviti se pokretanju neophodne rasprave sudskim sredstvima".
Za bivšu glasnogovornicu haaškog tužiteljstva nesporno je da su u
Hrvatskoj počinjeni zločini, ali ne i da je bilo genocida, koji
se, po njenim riječima, dogodio u BiH "nad jednim od
konstitutivnih naroda, odnosno nad Bošnjacima".
"U Hrvatskoj su počinjeni zločini protiv čovječnosti, ali ne i
genocid. Nije došlo do dogovora o povlačenju tužbi, unatoč
dugogodišnjim pregovorima, jer povijesna pitanja o ratu nisu
riješena. Ni kao država, ni kao društvo, osim jednog segmenta
civilnog društva, Srbija nije željela započeti ozbiljan proces
suočavanja s prošlošću i time se eksplicitno distancirati od
najcrnjih stranica napisanih za vrijeme Miloševićeva režima",
ocijenila je Hartmann.