Ministar pravosuđa OrsatMiljenić je u pismu potpredsjednici Europske komisije Viviane Reding
upozorio na općenite nedostatke u primjeni Europskog uhidbenog
naloga i iznio stajalište hrvatske Vlade o
rješavanju nastalih problema.
Slično pismo Bruxelles je danas primio i od premijera Zorana
Milanovića.
Miljenić je u RTL-u Danas objasnio zašto je
došlo do obrata u stajalištu Vlade.
Mijenja li se sporni zakon u najkraćem mogućem
vremenu?
"Zakon će se u jednom dijelu promijeniti, kada, o tom će Vlada
donijeti odluku. Mi smo ovim zakonom pokušali ostvariti nešto u
što duboko vjerujemo i što smatramo da je ispravno, a to je da se
hrvatski građani u postupcima izručenja tretiraju kao i svi
ostali građani EU", ponovio je ministar pravosuđa.
"Kao zemlja članica na to imamo pravo i na tome ćemo inzistirati
u budućnosti. Međutim, od početka, postoji pravna dvojba da li i
kada se može ta rezervacija, ograničenje staviti. Razgovarali smo
i s komisijom i zaključili da se ona morala staviti tijekom
pregovora. Nažalost, to naši pregovarači nisu tada napravili,
time doveli hrvatske građane u neugodan položaj. Zato upravo, jer
nismo iskoristili to pravo kad smo mogli, mi ćemo to korigirati,
ali ćemo,
što sam najavio u svom pismu Viviane Reding,
inzistirati da se taj institut uredi na jednak način za sve
građane Europske unije, dakle, mijenjat će se".
Je li to bio način? Je li to trebalo raditi neposredno
prije ulaska u Europsku uniju, a nakon ratifikacije našeg
pristupnog ugovora od strane Njemačke koja ima problem s jednim
našim građaninom?
"To nema nikakve veze. Zakon se mijenjao u 57 odredbi, usklađivao
se s dvije direktive i s čitavim nizom drugih propisa. On je
trebao biti donesen do 1. srpnja. Dakle, ovo je samo jedna
odredba od tih 57. Zato je donesen prije našeg ulaska u EU",
dodaje Miljenić.
"Ono što je bitno i važno naglasiti - ovo je napravljeno jer, ponavljam, želimo zaštititi naše građane. Kod nas se sad nabacuju izrazima 'tragedija', 'problem', 'narušavanje ugleda Hrvatske'... a prošle godine je Europska komisija inicirala 58 postupaka protiv raznih država pred sudom u Luksemburgu, ove godine 40. Dakle, normalno je da jedna država tumači neki zakon na jedan način, a Komisija na drugi. Nešto se riješi u mirnim razgovorima, kao što smo mi ovo, neki slučajevi završe pred sudom, sud presudi. Mi se moramo naučiti da smo mi zemlja članica i imamo određena prava i naša dužnost, kao vlade i mene kao ministra je da štitimo naše građane na svaki mogući način. I ako mislim da sam u pravu, ja ću koristiti svako sredstvo, sada i ubuduće, da bi to pravo ostvario! I to zato da bi naši građani imali isto pravo kao i svi drugi. To je bit ulaska u Europsku uniju. Bit je da mi konačno odlučujemo o svojoj sudbini!", poručio je ministar.
"Nikakva šteta nije počinjena, šteta bi bila kad bismo mi
reagirali na svaki mig koji dođe izvana. Da bude situacija kad
netko kaže 'skoči', da mi pitamo 'koliko visoko?', što smo
nažalost prečesto u prošlosti radili. Dakle, svaki put kad
smatramo da smo u pravu, mi ćemo se za to boriti. Na svaki mogući
način. U ovim odnosima nema ljubavi, nema mržnje, ima samo naš
interes te način na koji ćemo ga štititi ili nećemo. Tu vam nitko
neće doći i pitati vas 'zašto ste to radili?'. Radili smo jer smo
smatrali da smo u pravu. Zar se sve te zemlje protiv kojih
Komisija vodi postupak trebaju ispričati jer su nešto
pogriješili?", dodaje Miljenić.
"Mi na opomenu Bruxellesa ovaj put nismo skočili, obrativši im se
pismom, ovdje su postojali neki rokovi, a mi smo radili svojom
dinamikom. Postoji moja izjava u Saboru otprije gdje sam najavio
da postoji dvojba o tome kada se to moglo napraviti. Postavlja se
pitanje zašto to nismo napravili tada, sada smo pokušali i borit
ćemo se dalje. Nećemo ići ovim putem, ići ćemo drugim. Ja sam već
uputio inicijativu da se ide prema svim zemljama, da se ovo
izjednači prema svima, ništa posebno. Moramo se naučiti na ovakve
stvari jer smo zemlja koja je unutar Europske unije, ravnopravna
kao i sve druge. Europska komisija nije uvijek u pravu",
kategorički je obranio svoj i Vladin stav ministar pravosuđa.
