Predsjednik Vlade Zoran Milanović u četvrtak je u Starom Gradu na Hvaru najavio mogućnost početka gospodarskog oporavka u Hrvatskoj sljedeće godine, te je istaknuo kako se na otocima živi 'malo bolje' nego u drugim dijelovima Hrvatske izvan velikih gradova.
"Kriza je velika, duboka i svjetska i sigurno će trajati još nekoliko godina, ali mi vjerujemo u početak našeg oporavka sljedeće godine", rekao je Milanović na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća kojom je obilježen zaštitnik toga grada sveti Rok, dodajući da Vlada 'realno vjeruje u jednu manju stopu rasta'.
Hrvatska Vlada, rekao je premijer, poučena 'lekcijom svjetske financijske krize"', mora osigurati da budemo integrirani u svjetsko tržište, ali se Hrvatska mora što više zaštititi od poremećaja.
"Taj poremećaj mete i melje sve pred sobom i Hrvatska je, ne zaslugom ni ove ni prethodne vlade, nego spletom raznih okolnosti još relativno i dobro prošla", kazao je Milanović. Po njegovim riječima bili smo izloženi hiru i stihiji globalnih odnosa koje nismo mogli kontrolirati i koji su veći od nas, ali, kako je dodao, mi moramo biti gospodari svoje sudbine "barem kada je novac u pitanju".
Premijer Milanović priliku Hrvatske vidi u turizmu, poljoprivredi, lukama i energetici te znanju.
Turizam, naglasio je, pruža mogućnost da život, pogotovo na otocima, dostigne standard zemalja zapadne Europe, te da se i razvojem poljoprivrede na otocima treba nastojati produžiti sezona s dva na pet mjeseci pri čemu bi se domaći proizvodi prodavali turistima, ali i izvozili.
"Na otocima se, možda to ovdje nije popularno reći, živi malo drukčije, malo kompliciranije, ali i malo bolje nego u ostatku Hrvatske izvan velikih gradova", naglasio je Milanović, dodavši kako je zadatak Vlade da uklanja barijere koji ometaju razvoj otoka jer, kako je rekao, barijere su ono što guši ovu zemlju.
"Postoje dijelovi države koji su pokošeni ratom i devastirani i gdje su ljudi bili emocionalno istrošeni i osiromašeni - tamo država mora dati još više i stvarno pomoći, a takvi su krajevi, primjerice Slavonija ili Zagora (dalmatinska)", kazao je Milanović.
Pri tomu je spomenuo, kako se izrazio, i 'naše sunarodnjake' koji žive izvan Hrvatske u susjednim državama.
"Oni žive u težim okolnostima nego mi ovdje i moramo im pomoći jer je njihov doprinos u stvaranju hrvatske države bio veliki", rekao je Milanović dodavši kako s Hrvatima u susjednim državama imamo 'emocionalnu vezu"' te da Hrvatska poštuje susjede, ali i uvažava povijesne činjenice.
Milanović je istaknuo da se on umjesto pozivanja na jedinstvo zauzima za 'zajednički cilj' u kojem neće biti jednoumlja. Pri tomu je naglasio kako malo koji narod kao hrvatski ima toliko razlika u mentalitetu, običajima i jeziku.
"Moramo biti svjesni svojih dosega, koji nisu ni Američki ni kineski, ali samoosvještenje je najveća šansa za jedan narod i političku zajednicu različitih regija i kultura kao što je Hrvatska", smatra Milanović.
Premijer Milanović je također rekao kako je posao Vlade kojoj je na čelu da vodi unutarnju politiku, osluškuje probleme i traži rješenja, ali 'ne da idemo okolo s vrećom novca koji nije naš nego je novac svih građana Hrvatske i da ga dijelimo svojim prijateljima, stranačkim kolegama, drugovima i drugaricama'.
"Tako Hrvatska neće funkcionirati dok sam ja predsjednik Vlade, a je li prije tako funkcionirala - ne znam, jer predsjednik Vlade sam osam mjeseci", kazao je Milanović.
Gradonačelnica Starog Grada Đurđica Plančić istaknula je kako duboko vjeruje da će Vlada imati razumijevanja za poteškoće s kojima se suočavaju otočani.
"Treba nam pomoć države", istaknula je Plančić.
Dožupan splitsko-dalmatinski Visko Haladić upozorio je na teško gospodarsko stanje na Hvaru gdje je, po njegovim riječima, u posljednjih petnaestak godina oko 500 ljudi ostalo bez posla te prijeti opasnost iseljavanja Hvarana zbog nedostatka perspektive.
