Medijske spekulacije da je Hrvatska već počela odlagati nuklearni otpad na Trgovskoj gori, na granici s BiH, kao rijetko kad su ujedinile bosanskohercegovačke političare. U Sarajevu su se hitno sastali nadležni ministri i Republike BiH i Federacije BiH i Republike Srpske.
Izjavili su kako će BiH poduzeti sve mjere kako bi spriječila Hrvatsku da na području Trgovske gore u općini Dvor izgradi odlagalište radioaktivnog otpada. Kažu kako su spremni ići i na Međunarodni sud pravde. Trgovska gora se nalazi tri kilometra od granice u općini Dvor, a nuklerani otpad bi trebao biti smješten u vojarni Čerkezovac.
"Postoje i sekretarijati i konvecncije, postoje institucije i Međunarodni sud pravde koji je kranja instanca ukoliko mi sa RH ne nađemo zajednički jezik, ali ja mislim da ćemo ipak kompromisom dogovoriti da ta lokacija ne bude ta lokacija gdje se treba skladištiti radioaktivni otpad", izjavila je ministrica okoliša RS SrebrenkaGolić.
Premda BiH apel stiže sa najviše ministarske razine, u Hrvatskoj se nadležno Ministarstvo zaštite okoliša za ovo pitanje proglasilo nenadležnim te nas uputilo na Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.
"Ministarstvo će biti uključeno u postupak strateške procjene utjecaja na okoliš u okviru koje će se obaviti javne konzultacije sa svim stručnim tijelima i javnošću i razmotriti sve pristigle primjedbe, te će prije donošenja konačnog programa donijeti mišljenje o provedenoj strateškoj procjeni utjecaja na okoliš", priopćili su.
Kako nas je Ministarstvo uputilo, mi smo se obratili nadležnoj osobi - SašiMedakoviću, ravnatelju Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, koji je bio gost RTL Direkta.
Kako to da se resorno ministarstvo proglašava nenadležnim za smještaj nuklearnog otpada?
Upravo sukladno zakonom. Zakonom o zaštiti okoliša radioaktivni otpad je u nadležnosti Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Je li onda u vašoj nadležnosti i Trgovska gora kao konačna lokacija?
Mi kao regulator ćemo u postupku izbora takve lokacije i ocjeni tehničkih parametara i sigurnosnih parametara morati dati svoju suglasnost.
Sabor je lani usvojio strategiju gdje je Trgovska gora definirana kao lokacija za zbrinajvanje nuklearnog otpada. U čemu je sada problem?
Trgovska gora nije eksplicitno navedena od 1999. u prostornom planu i tada je u tom planu navedeno kako će se sve daljnje aktivnosti na uspostavi takvog objekta voditi uz punu participaciju javnosti i drugih dionika.
Ali mi druge lokacije, barem po planu, nemamo.
U ovom trenutku ne.
Zbog direktive EU konačna odluka mora biti do kolovoza?
Do kolovoza Republika Hrvatska Europskoj komisiji treba dati nacionalni program uspostave jednog takvog centra, odnosno plan kako ćemo mi zbrinuti otpad koji imamo, ali nikako i lokaciju, to nije obavezno.
Ali očito je Trgovska gora definitivna lokacija. Jeste li to iskomunicirali s bosanskohercegovačkim valstima? Zašto se oni sad čude?
Mi smo prvi korak napravili upravo prema lokalnoj zajednici u RH da ih upoznamo sa namjerama i pozvali smo ih da se uključe u proces odabira lokacije. Lokacija nije odabrana i ne može biti odabrana dok nisu dva poslovna parametra ispunjena.
Ali jesu li bosanskohercegovačke vlasti uključene u to s obzirom da su oni na granici s tom lokacijom?
Oni će biti uključeni u onom trenutku kad se izrade potrebne studije, kad ćemo imati dovoljno parametara da ih uključimo. U ovom trenutku to nije slučaj.
Koliko će stajati gradnja tog deponija i do kad on mora biti završen?
Samo odlagalište u Republici Hrvatskoj prema strategiji nije planirano uspostaviti prije 2043. godine.
Gdje ćemo do tada držati taj radioaktivni otpad?
Mi ga trebamo skladištiti. Skladište je privremeno rješenje koje se trenutno nalazi na Institutu Ruđer Bošković u centru Zagreba.
Znači u središtu Zagreba se nalazi deponij radioaktivnog otpada?
Već 50 godina.
I to nije problem, a problem je naći neko mjesto na periferiji Hrvatske?
Je.
Koliku naknadu nudite općini koja je spremna udomiti taj radioaktivni otpad?
Strategija jasno predviđa da će svaka vlada Republike Hrvatske imati obvezu podupirati ubrzani razvoj one lokalne zajednice koja prihvati takav objekt. U konkretnom slučaju ta pomoć bi se svela i na financijsku pomoć koja je procijenjena na nekakvih 8 milijuna kuna izravnih davanja.
Tih 8 milijuna kuna sada nudite općini Dvor?
Ne samo 8 milijuna kuna, već i pomoć u povlačenju sredstava Europske unije koji bi se koristilijoš u puno većem iznosu.
Jesu li oni spremni to prihvatiti?
Općina Dvor se prvo treba informirati. Za sada smo tek otvorili proces informiranja.
