DENHAAG - Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak je odbacio i hrvatsku i srpsku tužbu za počinjen genocid tijekom Domovinskog rata.
Presuda izazvala lavinu komentara: 'A mi smo mislili da je naš pravni sustav smiješan'
Objavljujući presudu po hrvatskoj tužbi, ICJ je utvrdio da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja skupinu zaštićenu po konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida i da su nad Hrvatima počinjeni brojni zločini, rekao je predsjednik ICJ-a PeterTomka. Međutim, ti zločini nisu počinjeni s genocidnom namjerom te se stoga hrvatska tužba protiv Srbije odbacuje, priopćio je.
Tomka je kazao kako je zaključak suda da su zločini protiv hrvatskog stanovništva počinjeni s namjerom da se etnički očiste područja koja su trebala ući u sastav srpske države, a ne s namjerom genocida.
Za utvrđenje genocida potrebno je utvrditi i da su se zločini koji čine genocid dogodili, ali i postojanje namjere za počinjenje genocida.
ICJ je odbacio i srpsku protutužbu o genocidu počinjenom nad Srbima tijekom Oluje.
Sud je utvrdio da su se zločini nad Srbima i njihovo zlostavljanje tijekom Oluje dogodili, ali nisu dosegnuli razmjere genocida.
ICJ je utvrdio i da nije bilo neselektivnog granatiranja gradova tijekom Oluje i da u Brijunskom transkriptu nema nikakve genocidne namjere.
U najboljem slučaju moglo bi se zaključiti da je hrvatsko vodstvo uzimalo u obzir da će operacija izazvati bijeg stanovništva i da je bilo zadovoljno takvom posljedicom i da ništa ne bi učinilo da spriječi takvu posljedicu. Čak i da je takav zaključak točan, on je daleko od dokazivanja genocidne namjere, kazao je predsjednik suda Peter Tomka.
Srpska je protužba odbačena jednoglasno, a hrvatska s 15 glasova za i dva protiv.
Hrvatska je 1999. tužila Srbiju ICJ-u za genocid nad Hrvatima u četiri ratne godine, a Srbija Hrvatsku 2010. za genocidnu kampanju protiv lokalnih Srba u akciji Oluji u ljeto 1995.
Presudu je tridesetak minuta nakon objave komentirao i premijer ZoranMilanović.
"Odluku suda moramo poštivati na nju nema žalbe, učinili smo sve što je moguće u ovih 15 godina, nismo zadovoljni odlukom Suda, ali je na ovaj način civilizirano prihvaćamo", rekao je predsjednik Vlade. Cijelu izjavu pročitajte OVDJE!
Predsjednik na odlasku IvoJosipović, koji je jedno vrijeme sudjelovao pri pisanju tužbe, smatra kako je presuda razočaravajuća, ali i, u pravnom smislu, očekivana. Izjavu pročitajte OVDJE!
Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić istaknula je kako 'ovakva presuda ne znači da nije bilo genocida'.
"Važno je da, dok raščišćavamo to razdoblje, istovremeno gledamo u vrijeme pred nama i da se tako nešto isključi za generacije koje dolaze", poručila je Pusić. Cijelu izjavu pročitajte OVDJE!
11:52 - Sud je u potpunosti odbacio i srpsku protutužbu!
11:51 - S obzirom da Sud nije utvrdio djela koja se mogu nazvati genocidom, mora utvrditi da Hrvatska nije odgovorna za djelo genocida prema Konvenciji.
11:47 - Što se tiče transkripta brijunskog sastanka, sud podjeća da je hrvatsko vodstvo tada imalo sastanak kako bi se pripremila akcija Oluja. Transkript je izložen u predmetu Gotovina, a zatim ga je Srbija izložila u ovom predmetu. Traskript prenosi stvarne riječi te Srbija navodi da je namjera bila uništiti krajinske Srbe, ali Sud se ne slaže da se to može zaključiti iz transkripta sastanka. Sudionici sastanka govore o bijegu Srba iz Krajine, smatraju to poželjnim, ali ne govore o protjerivanju Srba iz Hrvatske. Sud u obrascu djelovanju hrvatskih vlasti tijekom Oluje ne smatra da je postojala namjera da se uništi etnička skupina Srba.
11:44 - Sud nije utvrdio da je uništenje imovine rađeno s ciljem uništenja štićene skupine.
11:43 - Ubojstva Srba u područjima pod zaštitom UN-a su dokazana, počinili su ih članovi hrvatske vojske protiv pripadnika grupe Srba koji su ostali tijekom akcije Oluja i predstavljaju čin genocida.
11:38 - Sud navodi kako je teoretski moguće kako pojedina djela ne moraju biti ona koja krše običaje ratovanja, ali mogu kršiti druge konvencije. Nije pokazano da je protjerivanje Srba iz Krajine imalo za cilj i njihovo uništenje.
11:37 - Sud se poziva na presudu haškog suda u odnosu na optužbu granatiranja Knina, Benkovca... Zaključak: Granatiranje gradova tijekom akcije Oluja je bilo proizvoljno, ali s obzirom na konačnu drugačiju odluku Žalbenog vijeća, nju uzima kao snažniju. Sud nije mogao utvrditi da je došlo do proizvoljnog granatiranja gradova s ciljem protjerivanjem stanovništva. Srbija nije dokazala da su hrvatske vlasti namjerno granatirale ove djelove Hrvatske - gdje su živjeli Srbi - s ciljem zastrašivanja i protjerivanja.
11:35 - Sud je utvrdio da nije bilo prekomjernog
granatiranja u SAO Krajini. Sud zaključuje da nije mogao
zaključiti da je došlo do proizvoljnog granatiranja u
Krajini.
11:32 - Srbija je kao zločine navela ubijanje Srba u kolonama, ubijanje Srba koji su ostali u Hrvatskoj, granatiranje Knina i ostalih gradova, pljačka imovine.
11:30 - Hrvatska osporava da je došlo do većine
zločina koje Srbija navodi u kontratužbi. Čak i kad bi se zločini
utvrdili, nije moguće dokazati namjeru Hrvatske za
genocid.
11:28 - Sud sada prelazi na kontratužbu
Srbije.
11:27 - "Hrvatska nije dokazala optužbe da je počinjen
genocid! Hrvatska se tužba u potpunosti odbacuje", odlučio je
Međunarodni sud pravde.
11:26 - Nisu svi hrvatski borci koje je JNA
zarobila ubijeni, već su bili ratni zarobljenici. Sud smatra da
je relevantno razmotriti broj žrtava kako bi se uspostavilo djelo
genocida. Broj žrtava je mali u odnosu djela", kaže Tomka i
nastavlja: "Hrvatska nije dokazala da su JNA i srpske snage s
obzirom na broj žrtava iskoristile priliku za uništenje etničke
grupe (Hrvati)".
11:25 - "Djela koja je JNA napravila u Vukovaru
imali su za posljedicu prisiljavanje napuštanja područja, a ne
nužno uništavanje Hrvata", smatra Sud.
11:23 - Sud smatra da je masovno protjerivanje Hrvata značajan faktor u odlučivanju je li postojala namjera da se uništi grupa, a ranije je uspostavljeno da takva djela predstavljaju djelo genocida. Protjerivanje je djelo za uspostavu homogene srpske države, a to je rađeno na način nekim djelima koja odgovaraju djelu genocida.
Orsat Miljenić
11:20 - Haški tribunal navodi na politički cilj
vodstva SAO krajine, Republike Srpske, da se ujedine područja sa
srpskim stanovništvom u Hrvatskoj i BiH - te da se ujedine sa
Srbijom - a to je trebalo postići protjerivanjem i ubijanjem
Hrvata u Hrvatskoj - to je kontekst za aktus reus genocida. Haški
sud je zaključio kako sva ta djela nisu izvedena kako bi Hrvati
bili uništeni, nego kako bi bili protjerani u cilju uspostave
homogene srpske države i sud se slaže s tim
zaključkom.
11:19 - Sud je razmatrao i materijale iz slučaja
Mrkšić i Martić, i postoje sličnosti u modus operandi JNA i
srpskih snaga. Nalazi haškog suda su konzistentni i smatraju kako
postoji obrazac ponašanja protiv etnički hrvatskog
stanovništva.
11:16 - Hrvatska nije dokazala da silovanje i
ostala teška djela predstavljaju djelo genocida prema konvenciji.
Sud je uvjeren da u Istočnoj i zapadnoj Slavoniji JNA i srpske
snaga su počinili djela koja spadaju pod djelo genocida.
Činjenica je da su JNA i srpske snage nanijeli štetu izvan
opravdanja vojnih ciljeva.
11:16 - Što se tiče silovanja, protjerivanja,
nošenja posebnih oznaka, uništenje kulturne baštine - činjenice
su uspostavljene, ali sud ne smatra da ova djela nisu djelo
genocida prema Konvenciji iako su ta teška djela počinila JNA i
srpske snage.
11:14 - Sud zaključuje kako su JNA i srpske
trupe nanijele teške povrede: ubojstva i ostala djela biološkog
uništenja koja odgovaraju genocidu.
11:13 - Sud je razmotrio djela u i oko Vukovara,
Voćina i ostalim mjestima u odnosu na duševne boli, ali Hrvatska
nije dokazala nanošenje teške duševne boli - međutim, Sud je
svjestan duševne boli koju trpe članovi obitelji nestalih
osoba. Sud ohrabruje obje strane da zajedničkim naporima
riješe pitanja nestalih osoba.
11:12 - Sud je razmotrio djela u Vukovaru,
Škabrnji i ostalim mjestima u Hrvatskoj te zaključuje kako je
brojne zločine počinila JNA, većina žrtava su bili Hrvati
(zaštićene grupe). Sud ne mora navesti iscrpan spisak svih
ubijanja niti ukupno uključiti o točnom broju
žrtava
11:12 - Tomka je istaknuo da Sud smatra da su mnoga svjedočenja neosnovana.
11:08 - U slučaju najviše pozicioniranog službenika Slobodana Miloševića, postojala je optužba za genocid koja se odnosila na rat u BiH, ali ne i u onom djelu koji se bavi sukobima u Hrvatskoj, objašnjava predsjednik Suda. Također, dodao je kako druge presude ne mogu imati presudnu težinu u ovom slučaju.
Presuda u Haagu
10:57 - "Dokazi moraju biti neupitni i sud mora biti uvjeren o postojanju namjere ili samog genocida. Hrvatska treba dokazati činjenice na kojima zasniva tužbu. Isti princip odnosi se i na kontratužbu".
10:54 - "U genocid spadaju i djela koja nisu
samo ubijanje, već i protjerivanje, nametanje uvjeta života koji
vode prema uništenju pojedinca ili grupe. Sud će nastojati
odlučiti o okolnostima protjerivanja grupa i pojedinaca, a koji
su ključni za ovu tužbu", objašnjava
sudac.
10:44 - "Sud kada primjenjuje Konvenciju neće odlučivati o pojedinačnoj odgovornosti, već o odgovornosti državi", kaže Tomka.
10:40 - "Što se protutužbe Srbije tiče, Hrvatska ne spori nadležnost Suda. Sud smatra da je kontratužba Srbije direktno vezana za tužbu Hrvatske i pravna osnova i za tužbu i kontratužbu je pravni okvir za genocid", kaže Tomka.
10:36 - Sud se proglasio nadležnim prema članku
9. za razmatranje djela prije 27. travnja 1992. godine u odnosu
na bivšu Jugoslaviju bez obzira što ona trenutno ne
postoji.
10:23 - "Država je obvezna poštivati standarde
ljudskih prava. Svaka država je obvezna držati se Konvencije, ali
ne retroaktivno već od datuma kad je postala članica potpisnica
Konvencije. Srbija nije mogla biti odgovorna jer nije bila
potpisnica Konvencije", rekao je Tomka dodajući da Srbija ne može
biti odgovorna za djela počinjena prije 27. travnja 1992. godine
kada je potpisala Konvenciju, što znači i da Srbija nije
odgovorna za genocid u Vukovaru.
10:14 - Peter Tonka, predsjednik Suda, na početku izricanja presude je iznio kratki vremenski presjek cijelog slučaja te priznanje nadležnosti Suda.
10:04 - U sudnicu je ušlo 17 sudaca Međunarodnog suda pravde!
