Smanjenje izgleda za kreditni rejting Hrvatske sa stabilnih na
negativne poruka je Vladi da treba ubrzati reforme, ojačati
procese restrukturiranja javnih poduzeća i okrenuti ih
investicijama, kazao je danas ministar financija
SlavkoLinić za Hinu.
Agencija Standard & Poors's (S&P) snizila je u
petak izglede za kreditni rejting Hrvatske sa
stabilnih na negativne, zadržavši pritom važeći rejting za
zaduživanje u inozemnoj i domaćoj valuti na BB+. Revizija izgleda
odražava stajalište agencije da će nastavak slabosti
gospodarstva, zajedno s ograničenim dosezima reformi, dovesti do
slabije fiskalne situacije nego što se procjenjivalo.
„Ovakva ocjena agencije S&P itekako je poruka Vladi da
ubrzamo reforme, ojačamo procese restrukturiranja javnih poduzeća
i okrenemo ih investicijama. S druge strane, moramo smanjiti
ovako visoko narasle dugove. Vlada itekako ozbiljno o tome
razmišlja, pitanje je samo koliko potpore ćemo imati u hrvatskoj
javnosti. Čini se da javnost ne percipira koliko su veliki
hrvatski dugovi i kakav je njezin gospodarski potencijal“, kazao
je Linić u telefonskom razgovoru za Hinu.
Agencija S&P navodi da u Hrvatskoj recesija traje pet godina
i očekuje da će u ovoj godini gospodarstvo pasti daljnjih 1
posto.
Linić najnovije snižavanje izgleda za kreditni rejting ocjenjuje
stvarnim stanjem hrvatskog gospodarstva i financija.
„Evidentno je da se od 2008. gospodarstvo bitno ne mijenja – u
dubokoj je krizi, te se smanjuju i proizvodnja i investicije.
Posebno je to vidljivo kod privatnog sektora, a razloge nalazimo
i u tome što je sav kapital izgubljen u pogrešnim investicijama,
poput onih u biznis s nekretninama, te da javna poduzeća nisu
prošla proces restrukturiranja i u biti nisu spremna za
međunarodnu krizu“, kaže Linić.
Na pogoršanje situacije očito utječe nedostatak posla za
brodogradnju, i petrokemijsku industriju, a na bitne pomake u
investicijskom ciklusu nije utjecalo ni provođenje procesa
restrukturiranje u javnim tvrtkama, ističe Linić.
Agencija S&P procjenjuje da bi, kada u listopadu Eurostat
objavi podatke o fiskalnoj situaciji u EU, Hrvatska mogla biti
suočena s pokretanjem Postupka prekomjernog duga (EDP).
„Ne da postoji opasnost od toga, nego je to realno, jer je naš
deficit iznad 3 posto bruto domaćeg proizvoda, iznosi 3,4 posto
BDP-a. Budimo iskreni, primijene li se Eurostatovi kriteriji na
izračun deficita, on bi bio i viši, jer bi se u njega ubrojili i
dugovi autocesta i HŽ-a. Po Eurostatovim modelima, proračun bi
bio u deficitu i 4 posto BDP-a“, kaže Linić.
Govoreći o javnim financijama, Linić ističe da je evidentno da su
dosadašnji reformski procesi povećali javni dug, kao i
raščišćavanje dubioza iz ranijeg razdoblja, poput privatizacije
brodogradnje, restrukturiranja HŽ-a, Croatia Airlinesa,
zdravstva…
„Povećanje javnog duga ustvari ukazuje da je intenziviran rad na
reformama, koji u prvom trenutku ima negativni efekt na visinu
javnog duga. No, očito je da i nadalje imamo zabrinjavajuće visok
deficit proračuna, da je povećan javni dug, što podrazumijeva i
veće kamate, koje dodatno mogu povećati deficit, da imamo trošak
članstva u EU. A s obzirom da nema gospodarskog rasta, upitni su
i veći prihodi u proračunu. Sve su to bili u biti razlozi koji su
utjecali na S&P-ovo smanjivanje izgleda kreditnog rejtinga“,
ocjenjuje Linić.
Standard & Poor's procjenjuje da bi opći dug države mogao
dodatno porasti, ako dug Hrvatskih autocesta, koji iznosi 7,5
posto BDP-a, preuzme Vlada, kao dio aranžmana za koncesiju.
Ministar Linić ističe da je evidentno da će prihod od koncesije
biti manji od iznosa ukupnog duga Hrvatskih autocesta, što znači
da bi hrvatski javni dug u tom slučaju rastao.
„Ali, nemojmo zaboraviti da bi, i kad ne bi bilo koncesije, javni
dug rastao, zbog preuzimanja jamstava, budući da su zadnjih
godina uzimani loši kratkoročni krediti s visokim kamatnim
stopama, koji se ne mogu otplaćivati iz prihoda autocesta. Mi
imamo osiguran dugoročan povrat kredita, iz trošarine od 60 lipa
iz cijene goriva, no nemamo izvora za kratkoročna plaćanja“,
zaključuje Linić.
