Lavrov: Sve smo se dogovorili; SAD: Ništa nismo dogovorili

21:15 - Sud u Kijevu izdao je uhidbeni nalog za proruskim predsjednikom Krima Sergijem Aksjonovim i šefom regionalnog parlamenta Volodimirom Konstantinovim. Prijavljeni su zbog nasilnog remećenja ustavnopravnog poretka s ciljem preuzimanja vlasti, javlja BBC.

21:00 -  U Parizu su se u srijedu sastale američka i ruska strana. Iako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao kako je postignut određeni dogovor, Amerika je to zanijekala i rekla je da zasad oko krize u Ukrajini nema nikakvog dogovora. 

"Nije postignut nikakav sporazum niti će ga u budućnosti biti bez izravnog uključivanja ukrajinske vlade", komentirao je neimenovani američki dužnosnik.

Lavrov je naprasno otišao iz Pariza i rekao da će se pregovori nastaviti u idućim danima. Nije niti razgovarao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova.

20:45 - NATO je u srijedu odlučio osnažiti partnerstvo s Ukrajinom i preispitati odnose s Rusijom, najavivši odgodu zajedničkih inicijativa Vijeća NATO-Rusija, izjavio je u Bruxellesu glavni tajnik Sjeveroatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen.

"Ukupna suradnja NATO-a i Rusije se mora revidirati", kazao je Rasmussen i najavio suspenziju svih planova vezanih uz zajedničke misije te sve civilne i vojne sastanke.

"Te mjere šalju vrlo jasnu poruku Rusiji da mora pridonijeti smanjenju napetosti u Ukrajini", dodao je. Rasmussen je objasnio da će Savez nastaviti susrete s Moskvom na političkoj razini, ali da zbog Ukrajine obustavlja svu drugu suradnju.

20:30 - Šef estonske diplomacije Urmas Paet potvrdio je u srijedu sadržaj prisluškivanog telefonskog razgovora s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton u kojemu je rečeno da su snajperisti pucali i na prosvjednike i na policiju tijekom dramatičnih događaja u Kijevu 20. i 21. veljače.

"Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Peat jako žali zbog toga što je procurio u javnost razgovor s visokom predstavnicom Catherine Ashton, ali potvrđujemo njegovu autentičnost", rekla je za France Presse glasnogovornica ministarstva Minna-Liiina Lind.

Telefonski razgovor vođen je 26. veljače, kazala je. Paet je bio u Kijevu 25. veljače kako bi se sastao s novom privremenom vladom nakon što su u nasilju, koje je pripisano svrgnutom predsjedniku ViktoruJanukoviču, ubijeni deseci ljudi tijekom prosvjeda na Majdanu.

Estonski ministar je rekao Ashton da je saznao od svojih izvora u Kijevu "da su isti napadači iz zasjede ubijali ljude iz redova jednih i drugih" - prosvjednika i policajaca. "Sve se više misli da nije Janukovič stajao iz tih snajperista nego netko iz nove koalicije", kazao je. "Dosta je problematično što nova koalicija sada više ne želi istražiti što se stvarno dogodilo", istaknuo je.

"Ja mislim da moramo istražiti. Nisam za to čula", odgovorila je Ashton. Po riječima glasnogovornice, Paet je u tom razgovoru izrazio "zabrinutost zbog situacije na terenu".

Snimka telefonskog razgovora objavljena je na internetu a tamo su je navodno postavili agenti službe sigurnosti Ukrajine koji su odani svrgnutom predsjedniku Janukoviču, a koji su prisluškivali njihov razgovor.

18:45 -Nizozemski diplomat Robert Serry, kojeg je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon imenovao svojim posebnim izaslanikom za Ukrajinu, na Krimu je pri izlasku iz jedne ukrajinske pomorske vojne baze upao u probleme.

Njegov su automobil okružili nepoznati naoružani muškarci koji su mu počeli prijetiti. Navodno su mu rekli da bi mu najpametnije bilo da se istog trena zaputi prema aerodromu i da napusti Krim.

Iako su se pojavile informacije da je Serry otet, reporter britanskog ITV-a James Mates putem Twittera je objavio da je tek zadržan u jednom kafiću, u kojem je zaglavio i spomenuti novinar.

17:30 - Veća skupina proruskih aktivista u srijedu je ponovo zauzela zgradu pokrajinske vlade u istočnom ukrajinskom gradu Donjecku, samo nekoliko sati nakon što ih je izbacila policija.

Skupina od oko 200 ljudi ponovo je nasilno ušla u zgradu regionalnih vlasti usprkos pozamašnim policijskim snagama koje su ranije ovladale zgradom i istjerale prosvjednike.

U prijepodnevnim satima se na vrhu zgrade zavijorila ukrajinska zastava, zamijenivši ruski barjak koji je bio postavljen u subotu. Na zgradi je sada ponovo postavljena ruska zastava.

U nizu proruskih prosvjeda u istočnim i južnim dijelovima Ukrajine, u Donjecku su oni poprimili najodlučniji karakter nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin prošli tjedan izjavio da Rusija ima pravo napasti Ukrajinu.

Kijev tvrdi da iza tih prosvjeda stoji Moskva, kako bi opravdala mogući vojnu intervenciju.

16:00 - Ne umanjujući ozbiljnost krize u Ukrajini, vojni stručnjaci relativiziraju prijetnju ruske ofenzive. Njihovi glavni argumenti su da je ukrajinska vojska naslijeđena iz sovjetskog doba i dalje nezanemarivi protivnik i da je Moskva okupacijom Krima možda postigla svoj glavni cilj.

"Kremlj neće uletjeti u veliki rat protiv Ukrajine. Ako Rusija odluči krenuti u napad, to bi bio užas. Oni to ne žele i ne trebaju", tvrdi stručnjak pri prestižnom londonskom institutu Royal United Services (RUSI) Igor Sutjagin.

Ukrajina se ne može usporediti s Gruzijom gdje se ruska vojska nametnula 2008. otkrio je Matthew Clements u Jane's Intelligence review. Njezina vojska bi predstavljala pravi vojni izazov za Rusiju. Opće ofenziva bi mogla otkriti slabosti ruske vojske u organiziranju kombiniranih operacija zemlja-zrak-more.

Ben Barry, britanski general u mirovini koji je stručnjak pri Međunarodnom institutu strateških studija (IISS) sumnja u ruske namjere i strahuje zbog bitnih ruskih prednosti.

Rusija raspolaže sa šest puta više vojnika, dva puta više rezervista i oklopnih kola, šest puta više borbenih zrakoplova i 19 puta više ratnih brodova, navodi IISS.

Ukrajinska vojska ima 130.000 ljudi čija oprema datira iz sovjetskog doba.

15:08 - Ruske snage u srijedu su zaposjele dvije baze za lansiranje projektila, vojno važne strateške položaje na Krimu, čime se pojačala napetost nekoliko sati prije nego se u Parizu trebaju sastati ruski i američki šefovi diplomacija.

 Nakon dva dana tijekom kojih su ruski vojnici okružili ukrajinske vojarne i baze, njihov ulazak na vojna područja predstavlja novu etapu u krizi na Krimu.

U dva slučaja - u Fiolentu u blizini Sevastopolja u kojem se nalazi ruska Crnomorska flota - i u Evapatoriji na zapadu Krima, operacija je završila bez ispaljenog metka. Svaki put, isti način djelovanja, ruske snage uz pro-ruske prosvjednike ulaze u bazu.

U Fiolentu, ruski vojnici nalaze se na teritoriju baze ali samo blokiraju dio gdje se nalaze rakete. Stanje je slično u bazi A4519 u Evapatoriji, koja je zauzeta u utorak navečer, ali su rakete već evakuirane.

Predsjednik Vladimir Putin snažno je odbacio svaku nazočnost ruske vojske, te tvrdi da se radi o skupinama za samoobranu i pojašnjava da je moguće da se netko domogao uniformi ruske vojske u bilo kojem dućanu.

Foto: AP Images

14:00 - Europska komisija je u srijedu predstavila plan pomoći vrijedan najmanje 11 milijardi eura za Ukrajinu, dan uoči izvanrednog europskog summita o krizi u toj zemlji.

"Danas je Europska komisija odredila program pomoći Ukrajini. To je naš doprinos sutrašnjem summitu šefova država i vlada. Ukupno bi se moglo skupiti najmanje 11 milijardi eura tijekom sljedeće dvije godine, iz proračuna EU i europskih financijskih institucija", rekao je predsjednik komisije JoseManuelBarroso.

"Program koji sadržava kratkoročne i srednjoročne mjere za područja trgovine, gospodarstva, tehnike i financija upotpunit će države članice EU", precizirao je Barroso.

Program se sastoji od 1,6 milijarde zajmova, 1,4 milijardi donacija, od kojih 600 milijuna tijekom sljedeće dvije godine, 3 milijarde od Banke za europska ulaganja (BEI).

Komisija se nada da će osloboditi 5 milijardi eura putem Europske banke za obnovu i razvoj (BERD). Ona će mobilizirati 250 milijuna iz fondova politike dobrosusjedstva kako bi prikupila 3,5 milijarde zajmova.

Za koordinaciju podrške međunarodne zajednice, Komisija je predložila "osnivanje specijalnog mehanizma koordinacije donatora" kojeg je EU sprema prihvatiti.

13:30 - Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu da ne bi želio da političke napetosti ugroze gospodarsku suradnju s "tradicionalnim partnerima" Rusije, čime je signalizirao da se nada kako je moguće ograničiti spor sa Zapadom oko Ukrajine.

"Vidimo da postoje političke napetosti, to ne bi trebalo utjecati na sadašnju gospodarsku suradnju", rekao je Putin na sjednici vlade.

"Nema potrebe dodatno otežavati situaciju, trebamo surađivati sa svim svojim tradicionalnim partnerima - istodobno čuvajući svoje interese, naravno", rekao je Putin, dodajući da nije neophodno "stavljati političke teme ispred gospodarske suradnje".

Sjedinjene Države i Europska unija razmatraju nametanje sankcija Rusiji zbog vojne intervencije na ukrajinskom poluotoku Krimu i Putinove prijetnje upotrebom vojne sile na istoku Ukrajine.

Putin je u utorak kazao da bi upotreba vojne sile u Ukrajini bila samo "krajnje sredstvo" kako bi se zaštitili rusofoni stanovnici, ali nije dao naslutiti da bi Rusija mogla olabaviti svoju kontrolu na Krimu.

12:00 - Ukrajina želi "mirno" riješiti krizu s Rusijom, izjavio je u srijedu u Parizu ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja.

"Želimo riješiti krizu mirno. Ne želimo se boriti s Rusima", izjavio je ukrajinski ministar novinarima, neposredno nakon što ga je u francuskom ministarstvu vanjskih poslova primio njegov francuski kolega Laurent Faibus.

"Želimo održati dobar dijalog, dobre odnose s ruskim narodom. Cijenimo sve moguće kontakte", nastavio je Deščicja.

"Nećemo objaviti rat Rusima ali ono što rade je neprihvatljivo. To je invazija jedne zemlje na drugu", rekao je ranije Fabius za radio RMC i BFM-TV.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova nalazi se u Parizu istodobno kad i njegov ruski kolega Sergej Lavrov, ali nije potvrdio da će doći do susreta.

11:30 - Ukrajina je odlučila pojačati mjere sigurnosti svojih nuklearnih postrojenja zbog prijetnji ruskih vojnih snaga na svome teritoriju, izvijestio je ukrajinski veleposlanik u pismu upućenom Međunarodnoj agenciji za nuklearnu energiju (IAEA).

"Ilegalan boravak ruskih snaga na ukrajinskom teritoriju predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti Ukrajine s mogućim posljedicama na nuklearnu infrastrukturu", navodi u pismu Ihor Prokopčuk.

"Pod tim okolnostima ukrajinske vlasti žele poduzeti sve moguće napore kako bi se jamčila fizička sigurnost nuklearnih postrojenja, što obuhvaća jačanje fizičke zaštite 15 postrojenja na četiri mjesta", navodi se u pismu naslovljenog na glavnog direktora IAEA YukiyuAmana.

Prema riječima veleposlanika, "posljedice upotrebe sile kojoj bi pribjegla Ruska Federacija protiv njegove zemlje, nekadašnje članice Sovjetskog saveza, "su nepredvidive".

Brojni napori ukrajinske vlade da uspostavi bilateralne kontakte sa ruskom stranom nisu do sada urodili plodom, dodaje veleposlanik koji poziva glavnog direktora međunarodne nuklearne agencije da hitno kod ruskih vlasti postavi pitanje nuklearne sigurnosti.

Foto: AP

Inače, Krim je dočekao jutro relativno mirno. Ruske snage kontroliraju najveći dio tog poluotoka. Podsjetimo, ruski vojnici su u utorak ispalili nekoliko hitaca upozorenja prema nenaoružanim ukrajinskim vojnicima, te su testirali balističku raketu.

Ni SAD neće sudjelovati na sastanku G8

03:00 - Američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel razgovarali su u utorak o situaciji u Ukrajini i mogućim rješenjima krize u toj zemlji, objavili su iz administracije američkog predsjednika.

Objavljeno je i da SAD neće sudjelovati na samitu G-8 u lipnju u Sočiju ako službena Moskva ne promijeni stajalište prema krizi u Ukrajini.

Obama je s Merkel također razgovarao o mogućem rješenju koje bi uključivalo i direktne kontakte Rusije s novom ukrajinskom vladom.

Okupacija Krima neviđena situacija nakon Drugog svjetskog rata

23:30 - Kanadski premijer Stephen Harper je ocijenio u utorak da ruska okupacija Krima predstavlja neviđenu situaciju nakon Drugog svjetskog rata.

"Kada velika sila na temelju takozvanih izvanteritorijalnih prava izvrši invaziju i okupaciju susjedne zemlje, to je neviđeno nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Harper u zastupničkom domu.

On je također najavio da će prekinuti sve bilateralne aktivnosti predviđene između kanadskih i ruskih oružanih snaga. Kanadski ministar vanjskih poslova John Baird je ponovio da ništa ne opravdava takvu vojnu invaziju.

U ponedjeljak je u razgovoru za državnu televiziju CBC ministar vanjskih poslova usporedio nazočnost ruskih postrojbi na Krimu s nacističkom invazijom na Sudete u bivšoj Čehoslovačkoj.

Ispred parlamenta u Ottawi je u utorak podignuta ukrajinska zastava.

Foto: AP

Javno mnijenje se okreće protiv Rusije na istoku Ukrajine

23:00 - Više do 1.000 prosvjednika s ukrajinskim zastavama izašlo je u utorak na ulice istočnog ukrajinskog grada Donjecka, po prvi put nadmašivši u brojnosti promoskovsku mladež koja je zaposjela zgradu vlade u njemu na kojoj se vijori ruska zastava.

Izjava predsjednika Vladimira Putina u subotu da Rusija ima pravo izvršiti invaziju na Ukrajinu bila je popraćena proruskim prosvjedima diljem ukrajinskog juga i istoka gdje se uglavnom govori ruski.

Ali tijekom sljedeća četiri dana izgleda da se raspoloženje u istočnim gradovima okreće nazad prema Kijevu.

Noseći plakate na kojima je pisalo Ja sam Rus. Ne trebam zaštitu, prosvjednici su prošli u blizini zgrade regionalne vlade ostajući na dovoljnoj udaljenosti kako bi izbjegli sukobe s proruskim mladićima koji su još unutra.

"Moji roditelji su iz Rusije. Ja sam rođena u Ukrajini, ali ja sam Ruskinja. Moja djeca i unuci su rođeni ovdje. Mi smo za Ukrajinu", rekla je Natalija Sitnik koja je izašla na prosvjede protiv moguće ruske invazije.

"Mi nismo tražili pomoć. Ne želim da Putin dovodi ovdje tenkove. Ne želim da pucaju u moju djecu. Neka nas čuju: 'Ne branite me od bilo koga. Nitko me ne napada".

Donje katove vladine zgrade zauzeli su u ponedjeljak sljedbenici Pavela Gubareva, vlasnika reklamne agencije u Donjecku, koji je sebe proglasio 'narodnim guvernerom', zatražio da se prekinu veze regije s Kijevom te da se sav nadzor nad sigurnosnim snagama prepusti njemu.

Kijev kaže da je prosvjede, koji su istodobno izbili u Harkivu, Odesi, Dnjepropetrovsku i nekoliko drugih gradova satima prije nego je ruski parlament odobrio Putinu uporabu vojne sile, organizirala Moskva kao izgovor za invaziju. Tvrdi da su većina proruskih prosvjednika Rusi dovedeni preko granice autobusima.

Sve je više znakova, međutim, da je taktika promoskovskih prosvjednika te izgledi za punu vojnu invaziju mnoge na istoku okrenula da ostanu uz Kijev.

U Harkovu, drugom istočnom gradu, subotnji prosvjedi su bili nasilni, a desetine ljudi je ozlijeđeno kada su proruski prosvjednici napali zgradu regionalnog parlamenta divljački pretukavši malobrojne civile koji su izašli da je brane. To je, međutim, alarmiralo javnost. Grad je sada miran, a ukrajinska zastava se ponovo vijori na zgradi, nakon što je bila zamijenjenaa ruskom, a ispred nje je oko 200 interventnih policajaca koji je štite.

Preko ulice naspram policije proruska gomila je spala na stotinjak ljudi.