Tada će se za povećanje brzine računanja svijet okrenuti kvantnome računanju.
Svi smo čuli za kvantna računala, no rijetki imaju ideju o čemu se govori kad se spomene taj naziv. Ljudi obično zamišljaju digitalna računala koja rade ubrzano zahvaljujući kvantnim efektima, no to nije slučaj. Kvantno računalo koristi kvantne algoritme koji nisu mogući na računalima koje danas poznajemo. Načela na kojima počivaju kvantni algoritmi leže u fundamentalnim postavkama kvantne fizike koje su često neintuitivne.
Za razliku od digitalnih računala u kojima podatke zapisujemo pomoću bitova koji mogu imati samo jednu vrijednost, jedinice za podatke kod kvantnih računala zovu se qubiti i mogu se istodobno nalaziti u više od jednog stanja.
Glavna prednost kvantnog računala je u mogućnosti masivnog paralelnog procesiranja.
Dok je teorija kvantnog računarstva prilično dobro razvijena, praksa je tek u povojima. Do izrade kompletnog kvantnog računala još je daleko. Zasada su načinjeni uređaji s nekoliko qubita koji mogu obavljati kvantne logičke operacije, a vlade mnogih država trude se razviti kvantna računala jer će njima moći brzo riješiti neke probleme koji su komplicirani za izračun pomoću digitalnih računala.
Na primjer, za razbijanje enkripcije kod kupnje preko interneta kvantnom računalu bi bila potrebna jedna minuta, dok klasičnom superkompjuteru treba više od jednog dana.
Jedan od glavnih problema kvantnog računarstva je izolacija qubita od okoline. Svaka interakcija qubita s okolinom uzrokovat će raspad sustava.
Trenutna implementacija kvantnog računanja koja najviše obećava su osam iona koji lebde u stupici od električnog polja i laserske svjetlosti.
