'Vesnu Parun su gušile životne i umjetničke slobode'

U okviru Zagrebačkih posveta u Muzeju za umjetnost i obrt održana je multimedijska pjesnička večer u počast nedavno preminuloj Vesni Parun, najistaknutijoj hrvatskoj pjesnikinji druge polovice 20

9.11.2010.
11:19
VOYO logo

Kao uvod u tu poetsku, glazbeno- scensku večer, prikazani su dijelovi filma "Vesna Parun/Pobuna snom ili vodič kroz ljudsku patnju", scenaristice i redateljice Ive Jelačić, nakon čega su glumci, prijatelji i znanci čitali njezinu poeziju i prisjetili se svojih susreta s njom.

Autor projekta Zagrebačke posvete, glumac Goran Matović rekao je kako je prije dvadesetak dana telefonski razgovarao s Vesnom Parun kada mu je, uz dopuštenje za održavanje ovog poetskog događanja, s puno gorčine govorila o nepravdama koje je cijeli život doživljavala i o tome kako joj guše životne i umjetničke slobode.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glumica Nada Subotić rekla je kako se u Muzeju za umjetnost i obrt trebao obilježiti 88. rođendan Vesne Parun, a sada je nema. Ipak, ustvrdila je Subotić, Vesna Parun i dalje je tu jer pravi pjesnici nikada ne umiru, dodala je. Podsjetivši na svoje susrete s istaknutom pjesnikinjom, njezine pjesničke i svoje glumačke početke, Subotić je kazivala njoj najdraže pjesme Vesne Parun.

Povjesničarka umjetnosti Iva Koerbler rekla je kako Paruničin stih, dvostih ili strofa imaju kompletnu kompoziciju likovnog djela, a njezina je poezija potpuna likovna tvorevina, bez obzira o kojoj je pjesničkoj zbirci riječ. Koerbler je kao veliki poticaj njoj osobno izdvojila nepokoreni ljudski i umjetnički integritet Vesne Parun, njezinu borbu protiv licemjerja, znajući da je kao žena u svome društvenom okruženju marginalizirana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na poetskoj večeri, koja je zamišljena kao scenski portret građen pjesničkim govorom, pjevom, filmskim zapisima i svjedočanstvima o utjecaju Vesne Parun na život hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, sudjelovali su još glumica Helena Buljan, glazbenica Lidija Bajuk i drugi.

Vesna Parun preminula je 25. listopada u Stubičkim Toplicama u 88. godini. Rođena je na Zlarinu 10. travnja 1922., studirala je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a od 1947. djeluje kao slobodna književnica. Bila je dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj rad dobila je više nagrada i priznanja. Objavila je 52 knjige, najviše zbirki pjesama. Posljednji ispraćaj Vesne Parun bio je 28. listopada na zagrebačkom Mirogoju, a pokopana je dva dana kasnije na Šolti.

Dosad su se Zagrebačke posvete bavile djelom Miroslava Krleže, Josipa Severa, Antuna Branka Šimića, Tina Ujevića, Radovana Ivšića i Zvonimira Goloba, a planiraju se još večeri posvećene, među ostalima, Vladi Gotovcu, Arsenu Dediću, Juri Kaštelanu, Dragutinu Tadijanoviću, Dubravki Ugrešić.

Prethodni članci:

arti-201010280444006 arti-201010270355006 arti-201010250144006 arti-201003290476006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike
Image

Artistico predstavlja zanimljiv festivalski program i poziva na najkreativniju nabavku poklona

Još iz rubrike
Image

Artistico predstavlja zanimljiv festivalski program i poziva na najkreativniju nabavku poklona