Tko pomisli na Veneciju, pomisli na kanale, palače i toranj crkve Sv. Marka. Čitav grad u sjevernojadranskoj laguni je arhitektonski dragulj i kao takav je već 25 godina upisan u listu svjetske kulturne baštine. Stoga i ne čudi činjenica da se na svaki pokušaj upliva u ovaj povijesni kompleks gleda s velikom dozom skepse. To na svojoj koži sada osjeća i modni kreator Pierre Cardin, koji na kopnu uz Veneciju želi izgraditi 245 metara visoki poslovno-stambeni toranj.
Palača svjetla (Palais Lumière) bi trebala niknuti u industrijskoj četvrti Marghera, sastojala bi se od tri tornja različitih visina međusobno povezanih sa šest platformi, a u njoj bi se trebalo nalaziti nekoliko koncertnih i kinodvorana, trgovački centar i modna škola. Tu bi bili i basnoslovno skupi privatni stanovi i uredi s dosad neviđenim pogledom na povijesnu Veneciju, piše Deutsche Welle. Projekt bi 90-godišnjeg Cardina koštao tri milijarde eura.
Neboder bi bio dvostruko veći od crkve Sv. Marka
Iako su, privučeni pozamašnom investicijom i obećanjem o otvaranju 7.000 trajnih radnih mjesta u gradu kojem polako nedostaje stanovnika i koji grca u dugovima, gradski oci Venecije dali zeleno svjetlo megalomanskom projektu, otpor stručnjaka ne jenjava. Brojnim kritičarima prije svega smeta visina najavljenog projekta, jer bi sa svojih 245 metara Palača svjetla više nego dvostruko premašila visinu trenutno najviše građevine u Veneciji, tornja crkve Sv. Marka.
Iako planirano gradilište leži podalje od same povijesne jezgre, budući trostruki toranj bi bio prva građevina koju bi putnici koji dolaze s mora vidjeli približavajući se Veneciji. Zanimljivo je i da se lokacija za neboder nalazi nedaleko od mjesta odakle je Cardinova obitelj prije više od 80 godina emigrirala u Francusku. Pierre Cardin je, naime, rođen 1922. godine u obližnjem San Bieggiu di Callalti kao Pietro-Constante Cardini.
Modni dizajner je kazao da svojim tornjem Veneciju želi "obogatiti novom simboličnom formom", a njegov nećak Rodrigo Basilicati, koji stoji na čelu projekta, odbacio je pozive da se projekt prilagodi okolini, usporedivši projekt ni manje ni više nego s Eiffelovim tornjem, koji se isto tako "na početku nije uklapao u okoliš".