Knjige su mu prevođene na devet svjetskih jezika: ruski, poljski, češki, slovački, mađarski, bugarski, albanski, kineski i esperanto.
Inspiriran Drugim svjetskim ratom napisao je antiratni roman Mačak pod šljemom. U rat je, naime, otišao kao apsolvent filozofije i 1944. povjereno mu je mjesto u uredništvu lista Naprijed. Godinu dana kasnije pokreće humoristični list Bodljikavi jež, a s Miroslavom Krležom 1945. uređuje i časopis Republiku. Ubrzo je imenovan i za direktora Nakladnoga zavoda Hrvatske, a 1948. i Jadran-filma.
No, početkom pedesetih godina 20. stoljeća izdaje i djelo Ciguli-miguli u kojemu kritizira dogmatizam i birokraciju komunističkog sistema. Nakon toga postaje nepoželjan u Partiji te se, premda je bio Međimurac, okreće jedrenju.
Dobitnik je brojnih nagrada, a svoje najpoznatije djelo o plovidbi svjetskim morima i oceanima, nazvao je po svom jedrenjaku Besa kojim se uputio u plovidbu oko zemaljske kugle prvi puta 60-ih godina prošlog stoljeća. Učinio je time svoju suputnicu, suprugu Renatu, prvom Hrvaticom koja je oplovila svijet. Na drugu se takvu plovidbu odvažio novim brodom, Modra Lasta, u društvu svoje supruge i sina. Na tom je putovanju u oluji nedaleko od obala Venezuele poginuo njegov sin Marko, što je opisao u potresnim ulomcima Bese.
Ova bi knjiga davno već bila napisana i objavljena da mi jedne noći đavo nije šapnuo u uho:
"Prodaj 'Besu', sagradi novi jedrenjak i još jednom kreni na put oko svijeta!"
Sklon kojekakvim grijesima, poslušao sam nečastivog. Moj novi brod se zove 'Modra lasta'. Upitao sam đavla:
"Koga da povedem sa sobom na put?"
On, prokletnik, lukavo se nasmiješi i procijedi kroz zube:
"Uzmi samo ženu i sina!"
Dok vi čitate ovu knjigu, Renata, Marko i ja već sijećemo pučinu i žurimo u vidokrug sazviježđa Južnog Križa.
To se dogodilo dvije godine nakon što je u prometnoj nesreći poginuo njegov i Renatin sin Mićo.
Horvat je bio plodan autor, pisao je i knjige za djecu, među kojima se ističu Operacija 'Stonoga" te Waitapu, koja je postala sastavnim dijelom školske lektire, gdje Horvat vješto miješa bajkovito i realno. Krajem 2005. godine objavio je memoare pod naslovom Svjedok prolaznosti.