Branimir Glavičić rodio se u Našicama 1926., a školovao se u Požegi i Zagrebu, gdje je nakon završene Klasične gimnazije na Filozofskom fakultetu studirao klasičnu filologiju, koju je diplomirao 1954.
Radni vijek (1957.-1994.) proveo je u Zadru na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta kao asistent, docent, izvanredni i redoviti profesor. Na studiju latinskoga i grčkog jezika Branimir Glavičić predavao je gotovo sve glavne predmete, osobito one iz povijesti latinskog jezika i metriku, a na poslijediplomskom studiju iz lingvistike hrvatski latinitet ističući se metodičnošću i jasnoćom izlaganja. Sveučilište u Zadru 2005. dodijelilo mu je naslov professor emeritus.
Zahvaljujući radu akademika Branimira Glavičića, velik dio hrvatske književnosti pisane latinskim jezikom vraćen je u suvremeni čitateljski obzor i živi tijek matične književnosti, a klasična djela grčke i europske literature prvi su put postala dostupna na hrvatskom jeziku.
Prvi je u hrvatskoj kulturi prevodio kapitalna djela nacionalne i europske književne baštine.
Prevoditeljski rad obuhvaća Hesioda, Homerove himne, glavninu Marulićevih latinskih djela, čijih je "Opera omnia" bio i glavni urednik, zatim Jakova Bunića, Ruđera Boškovića, srednjovjekovnu kroniku "Obsidio Iadrensis" te druga djela.
Prevoditeljstvo akademika Branimira Glavičića teklo je u dva velika tematska kruga - prvi obuhvaća hrvatske latiniste, naročito djela Marka Marulića, a drugi klasično grčko pjesništvo.
Samim opsegom njegovi prijevodi čine jedan od najvećih korpusa što ga je jedan hrvatski prevoditelj ostvario prevodeći s klasičnih jezika. Glavičićevi prepjevi Marulićeve "Davidijade" i Bunićevih epova obuhvaćaju više od deset tisuća heksametara, a njegovi prijevodi Marulićevih proznih djela u deset svezaka edicije "Opera omnia" obuhvaćaju više od dvije tisuće tiskanih stranica. Tomu treba pridodati i oko četiri tisuće grčkih stihova prepjevanih na hrvatski.
Glavna područja zanimanja bila su mu homerologija te hrvatski i europski latinizam. Najvažnija djela su mu pak rasprave o Homerovu i Hesiodovu stihu, versifikaciji hrvatskih humanista, o čemu je napisao i sintezu, i o mnogim problemima Marulićevih tekstova.
Glavičić je kao izvrstan klasični filolog, latinist koji je duboko zašao u istraživanje i prikazivanje naše književne baštine 1991. izabran za redovitog člana HAZU-a.
Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja (Nagrada "Slobodne Dalmacije", Grb grada Splita i Republička nagrada "Božidar Adžija" za istaknutu znanstvenu aktivnost).
Sudjelovao je u radu mnogih simpozija u zemlji i inozemstvu (Francuska, Italija, SAD).
Posljednji ispraćaj akademika Branimira Glavičića, koji je umro 10. siječnja u Zadru, bit će 15. siječnja u 14.10 sati na Krematoriju u Zagrebu.
