Pokrenuta je kao neformalna platforma organizacija nezavisne kulture i mladih. Ishodište javnog djelovanja Prava na grad bilo je nezadovoljstvo ignorancijom zagrebačke gradske vlasti prema nedostatku prostora i sredstava za djelovanje nezavisne kulture i mladih.
U ljeto 2006., isprovocirani političkom samopromocijom Milana Bandića putem Salona mladih, aktivisti su izveli tajnu noćnu akciju križanja jumbo plakata s njegovom slikom kojima se ta manifestacija reklamirala. Ubrzo je postalo jasno da je pitanje prostora i položaja nezavisne kulture i mladih u Zagrebu samo mali dio mnogo šireg problema u politici grada: netransparentnog pogodovanja građevinskom biznisu na uštrb svih drugih interesa i potreba.
Povezavši se sa Zelenom akcijom, krajem iste godine inicijativa je započela jednu od najvidljivijih i najpoznatijih civilnodruštvenih kampanja u novije vrijeme, kampanju protiv izgradnje shopping centra i javne garaže Hoto grupe u unutrašnjosti bloka na Cvjetnom trgu.
Riječ je o projektu koji zahtijeva ukidanje dijela pješačke zone u Varšavskoj ulici, rušenje zaštićenih povijesnih zgrada, povećava izgrađenost unutar bloka za više od 100 posto te privlači količinu automobila koja će u potpunosti onemogućiti odvijanje javnog prometa u tom dijelu grada. U trenutku kada je predstavljen javnosti, takav je projekt prema važećim pravilima bilo nemoguće izvesti.
No nizom pogodovanja, usprkos snažnom protivljenju javnosti, gradska ga je vlast omogućila.
Najvažnije obilježje zajedničkog djelovanja Prava na grad i Zelene akcije vezano za slučaj Cvjetnog trga, a kasnije i drugih slučajeva devastacije prostora je pristup temeljen ne samo na priopćenjima, konferencijama za medije i javnim skupovima, već prije svega na javnim akcijama koje svojom atraktivnošću odgovaraju na zatvorenost i populizam mainstream medija.
Od prekriženog gradonačelnika, preimenovanog trga i zgrade prekrivene natpisom "Totalna rasprodaja" do dopisnica s 55 tisuća potpisa građana protiv projekta, bučnog masovnog prosvjeda s porukom "Odustanite" ili prosvjednog pjevanja gradskim zastupnicima, prizori su putem kojih su poruke došle do najšire javnosti.
Zahvaljujući tome, slučaj Cvijetni trg je postao stvarno, ali i simboličko mjesto otpora korumpiranoj prostornoj politici, ne samo za građane Zagreba.
Izložbu možete pogledati u sklopu Human Rights Film Festivala od srijede 9. prosinca u 18 sati do subote, 13. prosinca u sljedećim terminima:
Srijeda [09.12. : 18h-20h], četvrtak i petak [10. i 11.12. : 12h-20h], subota [13.12. : 11h-14h]
Autori izložbe su Dejan Dragosavac - Ruta, Tomislav Domes, Teodor Celakoski.
Prethodni članak:
arti-200910270199006
