Kapela je izgrađena u neposrednoj blizini kurije, kao privatni oratorij pod patronatom tadašnjeg vlasnika imanja Nikole Skergetića. Vlasnici posjeda na kojem je izgrađena kapelica mijenjali su se kroz povijest. Imanje je bilo u posjedu ribničke vlastele, Bobanića, Zrinskih te obitelji Affelter (iz Kranjske).
Kasniji vlasnici imanja bili su Nikola Škrgatić, Ignatz Vernić i Aloisie Saxs te njegovi nasljednici: Anna Jokan, Wilhelmine Sax, Maxsimiliane Sollner i Henriette Weis, te obitelj Kralj i drugi.
Kapela sv. Ane izgrađena je od kamena s drvenim tornjem u kojem je zvonik sa zvonom iz 177z godine, oktogonalnog je tlocrta s predvorjem te orijentacije sjever-jug. Unutrašnjost kapele je oslikana ranohistoricističkim zidnim oslikom. Popločena je kamenim popločenjem.
Sve do 1914. godine kapela je imala barokni oltar koji prilikom obnove kapelice zamijenjen novim historicističkim oltarom tirolskog porijekla. Na njemu je kip sv Ane i Blažene Djevice Marije, rad tirolskog majstora.
U spomenutoj obnovi na glavnom pročelju dograđeno jer predvorje od kamenog parapet zida s kamenim stupovima koji podupiru krov. Daščani pokrov zamijenjen je limenim krovom.
Predvorje je dograđeno da na sv. misi može biti što veći broj vjernika, koji su dolazili na jedno od najvećih proštenja u cijelome kraju na blagdan sv. Ane (zaštitnice sela Griče)
Zbog svojih kulturno povijesnih značajki i osobitosti, izuzetno vrijedne i rijetke barokne sakralne arhitekture (centralnog tlocrta), oltara od velikog povijesno-umjetničkog značaja kapela sv. Ane, kao takva spada u rijetkost među sakralnim građevinama na karlovačkom području i Hrvatskoj te je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske od 2007. godine.
Nažalost, kapela sv. Ane već je desetljećima zaboravljena i napuštena.
Svjesni da nestankom kulturne baštine i zaboravljanjem povijesti nestaje i budućnost jedne sredine, mještani su pokrenuli inicijativu za očuvanje od zaborava i propadanja sv. Ane, bisera vjere i kulture.