ODLAZAK VELIKANA: /

Preminuo poznati hrvatski redatelj, scenograf i slikar Željko Senečić

Image

Od 1963. djelovao je kao filmski scenograf, jedan od najistaknutijih u Hrvatskoj

2.1.2018.
16:01
VOYO logo

Željko Senečić, istaknuti hrvatski filmski i kazališni redatelj, scenograf, slikar, scenarist, dizajner interijera i pisac preminuo je 2. siječnja u Zagrebu u 85. godini, objavio je tjednik Nacional, čiji je Senečić bio kolumnist.

Diplomirao 1956. na Akademiji likovnih umjetnosti

Željko Senečić rođen je 18. siječnja 1933. u Zagrebu. Slikarstvo je diplomirao 1956. na Akademiji likovnih umjetnosti, u klasi Marijana Detonija, 1960. diplomirao je scenografiju na Kazališnoj akademiji, a u razdoblju od 1956. do 1960. bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Prvu izložbu realizirao je s Julijem Kniferom u salonu Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH) u Praškoj ulici u Zagrebu, a od 1957. izlagao je na brojnim izložbama ULUH-a u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu (na smotrama od 1958. do 1966.). Izlagao je na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama u zemlji i inozemstvu, objavio grafičke mape Zašto, Zagreb, Dubrovnik, Zadar, Istra, Rab i jedan je od osnivača Galerije Josip Račić u Zagrebu (1976).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pretežno tehnikom ulja na platnu ili staklu slikao je lirske vizije gradova, osobito Zagreba, prizore iz cirkusa i likove klaunova (ciklusi Moj grad, 1988. i Senečićeve vedute, 2003.). Dio njegova slikarskoga opusa, osobito slike na staklu, posvećen je Veneciji, gradu kojemu se uvijek iznova vraćao i gdje je održana i jedna od njegovih posljednjih izložbi. Veneciji je posvećen i veći dio radova izloženih prošle godine na velikoj retrospektivnoj izložbi "Željko Senečić – Kritička antologija" u Galeriji Klovićevi dvori, autora izložbe Vladimira Crnkovića.

Najistaknutiji filmski scenograf Hrvatske

Image

29.06.2011. Cvjetni trg, Zagreb - Producent Zeljko Senecic, autor dokumentarnog filma o izgradnji stambeno-poslovnog centra Cvjetni. Photo: Boris Scitar/PIXSELL

Od 1963. djelovao je kao filmski scenograf, jedan od najistaknutijih u Hrvatskoj. Autor je dvjestotinjak scenografija za igrane i dokumentarne filmove, niz emisija te tridesetak serija. Među najpoznatijim filmovima za koje je radio scenografiju su "Rondo" (1966.) i "Ljubavna pisma s predumišljajem" (1985.) Zvonimira Berkovića, "Kad čuješ zvona" (1968.), "Kiklop" (1982.) "Glembajevi" (1988.) Antuna Vrdoljaka, "Breza" (1967.) Ante Babaje, "Četvrti suputnik" (1967.) Branka Bauera, "Imam dvije mame i dva tate" (1968.) Kreše Golika, "Jedanaesta zapovijed" (1969.) Vanče Kljakovića, "Tko pjeva zlo ne misli" (1970.) Kreše Golika, "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja" (1972.) Krste Papića, "Vrijeme ratnika" (1990.) Dejana Čoraka, "Čaruga" (1990.) Rajka Grlića i "Gospa" (1994.) Jakova Sedlara.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 1965. Senečić radi i kazališne scenografije ("Tko se boji Virginije Woolf?", "Guslač na krovu", "Koriolan", "Sablasna sonata", "Tango", "Idiot", "Otmica", "Richard III.") za kazališta diljem Hrvatske, od Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Rijeke, Splitskog ljeta i Dubrovačkih ljetnih igara.

Radio na 30-ak filmova

U žanru dokumentarnih i kratkih filmova od 1969. godine radio je na tridesetak filmova, i to na više od polovice njih kao scenarist i režiser. Posebnu skupinu čine njegovi filmovi posvećeni umjetnicima, naročito likovnim umjetnicima - Julije Knifer, Dušan Džamonja, Josip Vaništa, Josip Račić. Režirao je cjelovečernje filmove "Pont Neuf" (1997.), "Zavaravanje" (1998.), prikazan na Berlinskom filmskom festivalu i Filmskom festivalu u Ženevi, "Dubrovački suton" (1999.), u užoj selekciji Festivala svjetskog filma u Münchenu te "Crveno i Crno" (2005).

Posljednja kazališna predstava koju je režirao i postavio u vlastitoj produkciji bili su "Gospoda Glembajevi" sa samo tri lika. Ignjata Glembaja utjelovio je Žarko Savić, Leonea Glembaja Andrej Dojkić, a barunicu Castelli Vesna Tominac-Matačić. Godine 1996. dobio je Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo za filmsku umjetnost, a 2015. nagradu Zlatni Oktavijan za životno djelo za scenografiju u hrvatskoj kinematografiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dobitnik je četiriju Zlatnih arena za scenografiju na Festivalu jugoslavenskog igranog filma (1964., 1985.) te Filmskog festivala u Puli (1992., 2001.), nagrade Dr. Branko Gavella za kazališnu scenografiju (1980.) te Grand Prixa za slikarstvo, za slike na staklu, na Salonu nacija - Le Salon des Nationas – u Parizu 1984. godine. Obavijest o datumu i mjestu komemoracije za Željka Senečića bit će objavljena naknadno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike
Image

Artistico predstavlja zanimljiv festivalski program i poziva na najkreativniju nabavku poklona

Još iz rubrike
Image

Artistico predstavlja zanimljiv festivalski program i poziva na najkreativniju nabavku poklona