S prvim naznakama proljeća u novoj filozofskoj biblioteci Matice hrvatske pod nazivom Alethia, kao prva knjiga domaćeg autora izlazi "Pojam uma u Platona". Ovo izvorno i poticajno filozofsko djelo problematizira pojmove i koncepcije uma i mišljenja u Platonovoj filozofiji. Na temelju filologijske analize i filozofijske interpretacije svih važnijih Platonovih dijaloga, Šegedin Platonovo poimanje pojmova uma i mišljenja osvjetljava u kontekstu njihova ontologijskog, spoznajno-teorijskog, etičkog i psihologijskog značenja.
Autor ove studije objavio je već prijevod Platonova Parmenida (2002) i knjigu Volja za moć i problem istine (2007) koja se bavi njemačkim filozofom Friedrichom Nietzscheom.
Knjigu su predstavili glavna urednica MH Romana Horvat, hrvatski sociolog i redoviti profesor Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ozren Žunec i sam autor ove prilično opširne studije o Platonu (403 stranice).
"Preporuke radi, posebno valja istaći da je zapetljanu i nerijetko iznimno tešku problematiku rada, autor izložio u tekstu koji je razmjerno jasno napisan, postižući to da se u njemu osjeti izravno iskustvo mišljenja koje leži u njegovoj podlozi. Ja osobno želim autoru ne čestitati, nego zahvaliti na ovome daru filozofiji", rekao je prof. Žunec na predstavljanju knjige.
Djelo za čiji je credo odabran jedan Heraklitov fragment - "Kako bi itko skriven umakao onome što nikada ne zalazi?" - ima za temu pojam uma, nous kako se on pojavljuje u staroj Grčkoj, odnosno Heladi i cijelom helenskom svijetu koji, (ma što čuli ili vam rekli o tome), i dalje predstavlja temeljnu kulturu zapadne civilizacije.
"Pojam uma u Platona" je još jedan dokaz da u domaćoj filozofskoj misli tkanje tradicije nije pokidano i da se može obnoviti, unatoč tome što je kontinuitet prošlosti kakva se prenosila iz generacije u generaciju, razgrađen. Šegedin ipak nije od onih filozofa koji pokušavaju da razgrade metafiziku, filozofju i sve njihove kategorije kakve poznajemo od njihovih početaka u Grčkoj do danas. "Hladna savršenost" klasičnih djela, poput Platonovih dijaloga, koja ostaju relativno nepromijenjena tijekom tisuća godina utabala su put razmišljanju da je raz(um), odnosno grčki pojam "nous", upravo ono što čovjeka, za razliku od ostalih živih stvorenja, čini čovjekom.
Etimologijski gledano, um (nous) kod starih Grka je povezan s njuhom i njušenjem mirisa. Teško je iz današnje perspektive sagledati kakve veze imaju njuh i istina. Njušenje za istinom na početku filozofiranja, a kasnije kod Platona u analogiji sa suncem, okom i vidom kao "unutrašnja sveza vida i misaone spoznaje". Sunce klasičnog obrazovanja možda nam je upravo najviše potrebno u vremenima kada je sloboda uma, riječima Platona, "zakopana u barbarsko blato".
Knjiga je nastala na poticaj prof. Damira Barbarića, kojemu se autor zahvalio kao mentoru i kolegi na zagrebačkom Institutu za filozofiju. Sam rad na knjizi opisao je riječima kako je .... "od kružoka na kojem smo čitali Platonove tekstove, preko simpozija i filozofskih škola, pa do javnih predavanja, kroz slobodan filozofski razgovor razvijao, testirao, raspravljao, rađao, a nekad i usmrćivao mnoge od misli koje su svoj bar privremeno stalan oblik dobile ovom knjigom".
Namijenjena je čitateljima s prethodnom filozofskom naobrazbom. O tome svjedoči i autorova opaska da će "malo toga sebi za dušu naći onaj koji kroz filozofske knjige traži gotove proizvode".
Svaka nova generacija mora se sama upuštati u otkrivanje putanje mišljenja. Čuvati Platona od propadanja koje donosi povijesno i biografsko vrijeme je dio obrazovanja koje prepoznaje svoje preteče i potomke. Svoju prošlost i budućnost i utoliko živi svoju sadašnjost. U tom duhu svako pisanje, pamćenje, refleksija ili anticipacija teškom mukom otvara prostor u samom "srcu vremena" za kojeg Hannah Arendt kaže da ga "ne možemo naslijediti, niti nam ga može prenijeti tradicija, iako svaka velika knjiga o mišljenju pomalo kriptično na njega upućuje".
Petar Šegedin znanstveni je suradnik na zagrebačkom Institutu za filozofiju. Filozofiju i grčki jezik s književnošću diplomirao je na zagrebačkome Filozofskom fakultetu gdje je i magistrirao na području filozofije radom o Nietzscheu. Doktorirao je 2010. radom o Platonu na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu.
