Imenovanje je uslijedilo nakon što je na današnjoj sjednici Upravnog odbora, na kojoj su bili predsjednik Bruno Kragić te članovi Jadranka Hrga, Ivan Kujundžić i Igor Starčević, prihvaćena odluka o razrješenju Hrvoja Hribara na njegov vlastiti zahtjev.
Hribar: "O Rafaeliću mislim sve najbolje dok..."
"Obje odluke Upravni odbor donio je jednoglasno i v.d. je imenovan do izbora ravnatelja. U roku od idućih 30 dana raspisat ćemo natječaj za ravnatelja i u skladu sa svim zakonskim rokovima i pravilima izabrati novog ravnatelja, nadamo se najkasnije za dva mjeseca", rekao je predsjednik Odbora Bruno Kragić.
Objasnio je kako je Rafaelić odabran kao "istaknuti filmski publicist, proučava hrvatsku kinematografiju više od 15 godina, ima doticaja s filmskim festivalima i s filmskom produkcijom i zainteresiran je za rad HAVC-a".
Hrvoje Hribar, bivši ravnatelj HAVC-a, kaže kako o Rafaeliću misli sve najbolje, "dok njegova praksa ne dokaže suprotno, a vjerujem da neće".
"S današnjim danom završio sam zanimljivo razdoblje svog života, možda najplodnije i najkorisnije. Od prosinca 2010. do danas napravili smo od kinematografije koju je malo tko poznavao u svijetu nešto što je vidljivo, simpatično, živodajno, nešto što je plodno", ustvrdio je Hribar.
"Glasine su da sam opanjkavao Hrvatsku"
Ocijenio je kako je HAVC "plodna organizacija koja je na drugačiji način postavila promet javnih sredstava, postavila je neke kriterije, odvojila se od države i dala u ruke na odlučivanje posao nekome tko možda ima prioritete koje nije teško opisati".
"Prioriteti su kvalitetan film, u dosadašnjem razdoblju su odlučivali ljudi koji vole film i koji ga poznaju i mislim da se to vidi, pa i po emotivnim reakcijama europske javnosti kojoj HAVC zaista znači mnogo, kao što znači i nama. Jako bih volio da HAVC ide dalje", rekao je Hribar.
Optužbe pojedinaca da je 'opanjkavao' Hrvatsku na festivalu u Berlinu Hribar smatra glasinama i kaže kako je ondje kao ravnatelj ispunjavao svoje zadatke, među kojima je i sudjelovanje u svim tijelima u kojima je ravnatelj jedne takve europske institucije uključen.
"Bilo je šokantno navijestiti kolegama, direktorima europskih fondova da je moguće da im jednog dana stigne nalaz revizije i da im ministri i vlade trebaju odobravati sve ugovore i isplate. U Europi dolazi do političkih promjena, ne zna se tko će dobiti izbore u Nizozemskoj i Francuskoj, dobra je najava i upozorenje da ako se izbori završe loše, da se može dogoditi da ih netko stavi pod šapu države, na način ma koji je to bilo u režimima koje smo, nadam se preboljeli, a možda i nismo", dodao je.
Ne boji se Državnog odvjetništva
Po njegovim riječima, poduzeo je sve da bi kontinuitet međunarodnih odnosa bio nastavljen, da se ne baci ljaga na ljude koji vode ovu državu i ključne osobe, na sve što se događa s hrvatskim filmom, da se razumije kompleksnost svih odnosa te da oni koji žele doći u Hrvatsku dobiju neku vrstu poticaja i nade da će se taj sustav nastaviti. Hribar kaže kako se ne boji Državnog odvjetništva zbog negativnog nalaza Državne revizije, u kojoj se, ocijenio je, radi o kritici metoda i postupanja.
"Ne radi se o tome da je neki novac nestao, ne postoje 300 tisuća dnevnica koje su nestale, ne postoje one vrste nestašluka kakve se redovito nađu u državnim revizijama, samo jedno veliko načelno negodovanje načinom na koji ide financijski promet HAVC-a koji je neusklađen s modelom koji vrijedi za knjižnicu ili muzej, već prilagođen s potrebama audivizualne industrije", istaknuo je.
Hribar kaže kako također postoje i oni "teški inkriminirajući" momenti kao što je kartica za parkiranje mog prethodnika Nikše Sviličića i koeficijenti plaća triju voditelja odjela, koji imaju plaću šest tisuća kuna". "Njihovih inkriminiranih pet posto je 300 kuna više na tu plaću, no pogledajte prvo koliko ti ljudi rade, a koliko analogno rade činovnici u visokonapučenim javnim ustanovama, a možemo filozofirati i kako je do toga došlo zbog različitog tumačenja propisa. Ljudi su dovoljno svjesni da o takvom financijskom opsegu ne trebamo voditi razgovore na naslovnicama novina", ustvrdio je.
Uobičajena praksa i prije Hribara
Ivan Kujundžić član Upravnog odbora izrazio je nadu da će v. d. ravnatelja voditi računa o zakonitom radu i preuzetim obvezama, a Upravni odbor će dalje analizirati situaciju, tražili su nalaze Državne revizije i očitovanje zbog kvalitetnijeg uvida. Kaže kako je Hribar prije svega otišao zbog negativnih nalaza Državne revizije, a njegov zahtjev za razrješenjem je prihvaćen zbog proceduralnih razloga kako bi se pravno ubrzalo.
Kujundžić smatra kako bi se, ne bi li se promijenile neke nedorečene stvari u radu HAVC-a, ubuduće moglo ići u promjenu zakona, a samim time i Statuta.
"Tu sigurno ima nedorečenih stvari koje se mogu dvojako tumačiti", naglasio je.
Upitan slaže li se da bi Ministarstvo kulture trebalo imati zadnju riječ kod potpisivanja ugovora većih od 200 tisuća kuna, Kujundžić je rekao kako to tako tumači Državna revizija kao najmeritornija za davanje mišljenja o tome, te da će tek vidjeti dokumentaciju i odlučiti o tome hoće li se i protiv ostalih ravnatelja HAVC-a na neki način postupiti, s obzirom da je to bila uobičajena praksa i prije Hribara. Za budućeg ravnatelja Kujundžić smatra da treba voditi računa da to budu ljudi koji dobro poznaju kulturu, no na upit novinara nije se htio upuštati u ocjene je li Hribar radio dobro ili loše za hrvatski film.
Rafaelić - poznati filmolog, filmski kritičar i teoretičar
"Hrvatska filmska industrija je kroz povijest u kontinuitetu kvalitete i po tome smo jako prepoznatljivi, možemo se ponositi", rekao je, dodavši da se Upravni odbor ne bavi "špekulacijama".
Izvijestio je kako je na sjednici postavio pitanje je li Hribar u Berlinu izašao iz okvira svojih ovlasti i je li se trebao konzultirati s Upravnim odborom, jer on drži da je samo trebao do smjene potpisivati tehničke stvari unutar kuće, no drugi članovi odbora smatraju da nije postupio izvan svoje domene.
Daniel Rafaelić (Bitola, 1977.) završio je osnovnu i srednju školu u Zagrebu, nakon čega na Filozofskom fakultetu diplomira povijest, a godinama je aktivan na domaćoj filmskoj sceni kao filmolog-arhivist, publicist filmskih djela, autor festivalskih programa, filmski kritičar i teoretičar.
