Služenje hrvatskoj domovini i narodu jedini je put za Maticu hrvatsku, istaknuo je akademik Damjanović u kratkome predstavljanju svoga programa članovima Skupštine, rekavši kako "nema revolucionarnih planova i poštuje svoje prethodnike, ali da su sve novine dobrodošle ako su u skladu s Matičinim načelima".
"Matica hrvatska nacionalna je, a ne nacionalistička, ustanova i otvorena je za suradnju sa svima ako je to u skladu s programom Matice hrvatske", sažet je Damjanovićev odgovor na kritike koje su, kako je rekao, "radu Matice upućene s jedne i druge strane", odnosno kritike onih koji smatraju da se Matica ne zauzima dovoljno i na pravi način za nacionalne interese, ili da je previše zaokupljena nacionalnim i nespremna za suradnju.
Damjanović smatra da je jedna od bitnih zadaća Matice da ojača suradnju s ograncima, kao i suradnju unutar odjela u Matičinoj središnjici. Za to će se pak, najavio je, "zauzimati pametnim, sitnim koracima kojima se puno toga može napraviti". Objasnio je kako se to najprije odnosi na bolje planiranje i komunikaciju unutar Matice.
U 172 godine svoga postojanja Matica je uvijek radila ono za što je i utemeljena, a to je da kulturnim djelovanjem izgrađuje nacionalni identitet, ocijenio je Damjanović. Osvrnuo se i na kritike o šutnji intelektualaca, ustvrdivši da Matica nije nikada šutjela o relevantnim temama za Hrvatsku, poput haaških presuda, demografske ugroženosti i sudbeno-pravne nedosljednosti.
Cjelodnevna skupština bila je prilika da mnogi njezini članovi iznesu svoja stajališta u raspravi o podnesenim izvješćima koja su pak skupštinari, nakon duge rasprave, jednoglasno podržali. Tako je nova predsjednica vukovarskog ogranka Matice Lidija Miletić ukazala na činjenicu da, po odluci dosadašnjih gradskih vlasti Vukovara, za Maticu hrvatsku nema prostora u kući akademika Lavoslava Ružičke te ustvrdila da je to "podilaženje srpskoj nacionalnoj manjini u Vukovaru".
Damjanović je bio jedini kandidat za predsjednika Matice, a članovi skupštine nisu iskoristili mogućnost da na izbornoj skupštini istaknu kandidata koji bi trebao dobiti potporu tridesetak zastupnika. Na skupštini je bilo 138 od ukupno 156 članova.
Za potpredsjednike Matice hrvatske izabrani su Stjepan Sučić, Stipe Botica i Damir Barbarić. Na mjesto glavnoga tajnika ponovno je izabran Zorislav Lukić, Damir Zorić je ponovno za gospodarski tajnik, a novi književni tajnik Matice je Luka Šeput.
Književnik i povjesničar umjetnosti Igor Zidić otišao je tako danas s mjesta predsjednika Matice hrvatske nakon puna tri četverogodišnja mandata, zahvalio svima za iskazanu suradnju, prisjetio se zahtjevnih vremena rekavši kako "treba sijati i u oluji, ali i dočekati plod". Izlaganje je završio osobnim svjedočanstvom da je na jednoj od njegovih dječačkih fotografija u pozadini bila upravo zgrada Matice hrvatske.
Stjepan Damjanović rođen je 2. studenoga 1946. u Strizivojni kod Đakova. Diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti te ruski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu gdje je proveo i čitav dosadašnji radni vijek: 1971. izabran je za asistenta profesoru Eduardu Hercigonji na Katedri za staroslavenski jezik (danas Katedra za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo), od 1982. je docent, a od 1986. redoviti profesor na toj katedri. Njezinim je predstojnikom od 1992. do 2008. Na tom je fakultetu obranio magistarski (1977) i doktorski (1982) rad s temama iz jezika srednjovjekovnih hrvatskoglagoljskih tekstova. Godine 1998. postao je članom suradnikom, a 2004. redovitim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Osim na matičnom, predavao je i na sveučilištima u Osijeku, Rijeci, Mostaru, Bochumu, Grazu i Pragu. Bio je predsjednik Komiteta hrvatskih slavista i organizator Prvoga hrvatskog slavističkog kongresa u Puli. Od 1996. do 2000. član je Upravnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, a od 1999-2002. glavni tajnik Matice hrvatske. Utemeljio je i uređivao Matičinu biblioteku "Inozemni kroatisti".
