Stipe Botica, ugledni kroatist, izabran je za novog predsjednika Matice hrvatske (MH) na Glavnoj skupštini MH održanoj u subotu u Rijeci, u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja. Botica je bio jedini kandidat za tu funkciju, a naslijedio je Stjepana Damjanovića.
Zahvaljujući se na izboru, Botica je kazao kako bi volio da je bilo više kandidata za predsjedničko mjesto, jer bi to donijelo 'propulzivniju atmosferu u Maticu'. Ocijenio je da Matica hrvatska u 21. stoljeću djeluje drugačija nego do sad te izrazio nadu da će se na sljedećoj izbornoj skupštini na upravljačka mjesta birati 40-godišnjaci.
Izabrano i troje potpredsjednika
Za potpredsjednike su od pet kandidata izabrani Anđelko Akrap, Luka Šeput i Dubravka Oraić Tolić. Na poziciji glavnog tajnika u sljedećem mandatu ostaje Zorislav Lukić, kao i Damir Zorić na poziciji gospodarskog tajnika. Božidar Petrač je izabran za književnog tajnika Matice hrvatske. Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, Suda časti i Glavnog odbora Matice.
Stipe Botica je rođen 1948. godine u Otoku Dalmatinskom. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je diplomirao, magistrirao i 1986. godine obranio doktorsku disertaciju „Književno djelo Luke Botića (Veze usmene i pisane književnosti hrvatskoga romantizma)”.
Od 1984. godine radi na Katedri za usmenu književnost tog fakulteta, gdje je od 2002. redoviti profesor u trajnome zvanju. Surađivao je s više fakulteta u zemlji i inozemstvu kao gostujući profesor. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu bio je dekan te pročelnik Odjela za kroatistiku. Bio je i voditelj Zagrebačke slavističke škole - Hrvatskog seminara za strane slaviste. Dobitnik je više nagrada, a među njima i medaljom rada 1984. godine, te nagradom za stručni i znanstveni rad s likom Ruđera Boškovića 1995. godine. Autor je pedesetak znanstvenih i stručnih radova a uredio je i izdao petnaestak knjiga.
Ustanova stara 176 godina
Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova. U njenim pravilima glasi da je "neovisna, neprofitna i nevladina udruga utemeljena za promicanje hrvatske kulture, a tijekom vremena, zbog svog je rada i neprekidnosti, postala nacionalna ustanova". Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Uz 20-tak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova.
Središnjica MH objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.
Osim izdavačke djelatnosti, Matica hrvatska priređuje brojna kulturna i znanstvena događanja: predstavljanje knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, rasprave, stručna i znanstvena predavanja te koncerte klasične glazbe. U Središnjici Matice hrvatske održi se više od stotinu manifestacija godišnje, a podjednako su aktivni i Matičini ogranci.
Stotinjak ogranaka i dvadesetak časopisa
Pri Središnjici djeluje i Galerija Matice hrvatske u kojoj izlažu ponajprije mladi likovni umjetnici. U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj. Salon Matice hrvatske priređuje predavanja iz raznih područja znanosti, umjetnosti i kulture općenito, pri čemu predavači gotovo isključivo pripadaju mlađoj ili srednjoj generaciji.
Razni odjeli Matice hrvatske održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja. Matica hrvatska ogranizator je i Komunikološke škole i Filozofske škole, koje omogućuju perspektivnim studentima aktivno sudjelovanje i usavršavanje u struci.
Stotinjak ogranaka Matice hrvatske objavljuje 20-tak književnih časopisa, među kojima su "Dubrovnik", "Književna revija", "Dometi", "Zadarska smotra", "Riječi"... Ogranci su zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.
