O vizualnom identitetu Republike Hrvatske, koji je i sam stvarao i promovirao ga u javnosti, Glas Slavonije je razgovarao s Borisom Ljubičićem, našim proslavljenim dizajnerom i vizualnim umjetnikom.
Prenosimo dio intervjua.
Kako bi ukratko ocijenili sadašnje stanje, odnosno koliko ste zadovoljni s prihvaćanjem vaših ideja na nacionalnoj razini (simboli države - grb, zastava, ali i novac...), a koliko i zašto od svega što ste predlagali, nije uzeto u obzir i u konačnici realizirano? "U Hrvatskoj o svemu odlučuju političari, dok su moji projekti imali malu promociju u javnim medijima. Mladi kolege Bruketa i Žinić, u jednom intervjuu duhovito su rekli da se trebam kandidirati za predsjednika kako bi sve promijenio. Kako stvari stoje danas? Hrvatska država ušla je u neke integracije (NATO, EU) pomalo na silu i ne baš po volji njezinih građana, jer su tako političari odlučili.
'Hrvatska se boji sama sebe'
Početkom 1990., političari su odlučili o dizajnu simbola države, a da nikoga iz struke nisu za to pitali. Kada danas kažemo da su ljudi pod tim obilježjima ginuli, da smo se izborili za državu, stradavali na razne načine, to nitko ne može poreći, i to danas držimo nedodirljivim. Sada imamo to što imamo, ali Hrvatska država živi u devedesetima. Nisam politički nepismen, no očito je da se Hrvatska boji same sebe.
Povijesna obilježja, grb i zastava, dobili su socrealistički izgled..., grbom se prekrila zvijezda, i to u punoj površini. Rumunji su na tom mjestu ostavili rupu, to je značilo napuštanje jednog političkog sustava, a ja sam imao prijedlog koji se zvao brisanje zvijezde. Danas tu zastavu koristi HNS. Mnogi moji logoi temeljeni na dva izmjenična kvadrata jasno ukazuju na hrvatski vizualni identitet. Njih je već toliko da se može reći kako imamo vizualni kod prema kojem nas prepoznaju i koji nas izdvaja ne samo u okruženju, nego i u EU i u svijetu.
Je li sazrelo vrijeme za redizajn zastave, grba, izgleda novca, drugih simbola državnosti...? Naime, prije nekoliko mjeseci izjavili ste kako se Hrvatska, sad kad je članica EU-a, mora potpuno redizajnirati, a najavili ste i formiranje grupe ReHa (Redizajn Hrvatske). Recite nam nešto više o tome?
Hrvatska treba ozbiljne promjene na svim razinama, ali ih nitko ne vidi kao redizajn zastave, grba, izgleda novca i drugih simbola državnosti. Mislim da bi upravo te promjene bile zaista vidljive i povukle nas u novo, suvremeno vrijeme, čak daleko ispred mnogih drugih, posebice zemalja bivšeg komunističkog sustava ili tranzicije. Naše stalno odmeravanje sa susjedima iz bivše države (Srbija i Slovenija), jer i oni imaju grbove na zastavi pa zašto ne bi i mi (naš je stariji, originalniji), nikud nas ne vodi. Postoje dušobrižnici koji se boje ponovnog ujedinjenja, a ne vide da iskorakom u vizualnom identitetu definiramo svoj povijesni vizualni kod kojim poručujemo: Hrvati su kvadrati!
Moram reći i da su kolege dizajneri ozbiljno zakazali i izbjegli ovu temu s tezom da nije bilo natječaja ili narudžbe po kojoj bi se dizajneri odazvali te dali svoje prijedloge. Još 1990. pokušao sam kroz tjednik Danas povući ovu temu, no poslije sam ostao usamljen. ReHa-u još nisam oformio, ali mlada hrvatska dizajnerska scena to zapravo hitno treba.
Sinteza zastave i grba
I sami ste sudjelovali u predlaganju novog dizajna automobilskih registracijskih pločica. No, ministar Ostojić najavio je izbacivanje kvadrata i povratak grba?
Od toga se sad napravio nepotreban politički problem i autori s pravom negoduju. Inače je to bio jedan pragmatičan projekt, kao civilizacijski korak u promjenu koja će utjecati na našu svijest o identitetu. Vizualni kod ugrađen je na registracijske pločice, a ja sam označen kao suradnik u prvonagrađenom radu (Nikola Đurek, Damir Bralić, Andrija Mudnić, Luka Reicher i suranik Boris Ljubičić), na javnom natječaju koje je MUP raspisao. Na upit gdje je grb, odgovor je - grb ostaje elementarno prisutan na novim pločicama u vidu dva kvadrata, crveni i plavi, koji se dodiruju u jednoj točci baš kao na grbu, oko njih su i dva bijela neomeđena s dvije strane. Taj je dizajn sinteza zastave i grba: kvadrati iz grba i boje iz zastave! Plava boja unesena je i istaknuta jer predstavlja more - bogatstvo Hrvatske koje druge srednjoeuropske zemlje nemaju. Osim toga, kad je smješten na pločice po kojima svakodnevno pada blato i prljavština s ceste, grb je na "nezgodnom" mjestu. Stavljanjem novih oznaka vizualni simbol se ne gubi, naprotiv, novim dizajnom se štiti.
Tezu da identitet suvremene države treba prilagoditi vremenu u kojem živimo, možemo vidjeti i na najnovijem primjeru Švicarske, koja ima izuzetan dizajn vizualnog identiteta, ali im himna to nije. Švicarska, naime, mijenja himnu jer su vlasti zaključile da stara ne odgovara modernom stanju u zemlji - ne potiče nacionalno jedinstvo i ne odražava zemlju u svojoj političkoj i kulturnoj raznolikosti. Sadašnja himna Švicarski psalam datira iz 1841. i slavi pobožnost, alpske krajobraze i njihovu klimu. Tako je upravo ovih dana u tijeku glasovanje putem interneta u kojem Švicarci mogu birati koja im se verzija buduće himne više sviđa.
