Vojislav Koštunica sudjelovao je na Zagrebačkom summitu, ali nije održao konferenciju za novinare u Press centru summita, već se uoči polaska za Beograd sastao s predstavnicima Srpskog nacionalnog vijeća u zagrebačkoj zračnoj luci i nakon toga dao izjavu nekolicini novinara.
- Na ovim se prostorima, ne u posljednjih deset godina, već u više od pola stoljeća mnogo toga događalo - bilo je nesreće, patnje, ljudske boli, zločina i žrtava na svim stranama. - odgovorio je Koštunica na novinarsko pitanje zašto tijekom summita nije iskoristio priliku i uputio ispriku Hrvatskoj, što su mnogi očekivali. - Mislim da jednostrana, formalna isprika ne može riješiti tako krupno pitanje. Oslobađa nas samo istina koja je mnogo složenija. - rekao je Koštunica dodavši kako je na isti način govorio i u Sarajevu.
Što se inicijative crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića o referendumu o neovisnosti Crne Gore tiče, Koštunica je rekao kako je s time upoznat te da se i sam zauzima za "testiranje" volje naroda i to u obje federalne jedinice ili samo u Crnoj Gori. No, osim Đukanovićeve, u Crnoj Gori postoje različite inicijative, kazao je Koštunica, ali "postoji nešto što nalažu demokracija i demokratska procedura". Riječ je o tome da se ustav u bilo kojoj saveznoj državi mijenja tako da u odluci sudjeluju i republičke i savezne vlasti. On je istaknuo kako je važno ispoštovati demokratsku proceduru, te da se ne može polaziti od tvrdnje da SRJ ne postoji, jer je njezino postojanje potvrđeno i njezinim prijemom u UN.
Na novinarski upit kako to da kao prvi predsjednik Jugoslavije koji je posjetio samostalnu Hrvatsku i unatoč interesu koji je njegov dolazak u Zagreb pobudio nije održao konferenciju za novinare nakon summita, već se odlučio na susret s novinarima nakon sastanka s predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj, Koštunica je rekao da je to rezultat "vrlo sažetog dana, u kojem nije bilo prilike da se hrvatskim medijima obrati na drugi način".
Savezna Republika Jugoslavija poduzima mnogo toga u procesu normalizacije s Hrvatskom, rekao je Koštunica. Prema njegovim riječima, Jugoslavija je zainteresirana za rješavanje problema izbjeglica i manjina sa svim stranama, a izrazio je uvjerenje da će se mnogi hrvatsko-srpski problemi mnogo lakše rješavati nakon promjena u Beogradu.
Po povratku iz Zagreba sa summita EU i balkanskih zemalja, Koštunica je rekao da je SR Jugoslavija trenutačno bliža Europskoj uniji od bilo koje druge zemlje u regiji. Zemlje EU uspjele su, poslije međusobnih sukoba tijekom Drugog svjetskog rata, izbrisati međusobne granice, što je iskustvo koje bi moglo biti dragocjeno i za zemlje Balkana.
- Demokratskim promjenama na Balkanu, posebno u Srbiji, suradnja medu državama regije postaje više nego potrebna. - rekao je Koštunica i dodao da je u kontaktima u Zagrebu istaknuta potreba bližih odnosa balkanskih zemalja i EU, kako bi se učvrstila nastojanja da se Balkan približi Europi.
Sudjelovanje predstavnika jugoslavenskih vlasti na sastanku šefova država EU u Biarritzu i summitu u Zagrebu, po Koštuničinim riječima, dokaz je približavanja SRJ i EU.
Ukazujući na značenje zagrebačkog summita, Koštunica je rekao da je to bila "odlična prilika da se unutarnji i vanjski problemi SRJ argumentirano iznesu međunarodnoj zajednici". On je istaknuo da su novi problemi na administrativnoj granici uže Srbije i Kosova naišli na "veliko razumijevanje budućih partnera i prijatelja iz EU", da se mnogi prema Kosovu odnose "s ozbiljnošcu" koja se ranije nije primjećivala, i "s odlučnošću" da se poduzme sve za rješenje problema.
Koštunica je naglasio da bi administrativnu granicu između uže Srbije i Kosova trebalo hermetički zatvoriti. - Zagrebački summit će omogućiti da se ovaj problem riješi diplomatskim putem, uz vanjsku potporu, odnosno da zemlje koje su jamci Rezolucije 1244 i Kumanovskog sporazuma svoje obveze i ispune. - kazao je Koštunica, i izrazio očekivanje da će Vijeće sigurnosti UN poduzeti konkretne akcije tim povodom.
