Na poziv libijskoga vođe pukovnika Moamera Gadafija hrvatska premijerka Jadranka Kosor u srijedu će u Tripoliju sudjelovati na svečanoj proslavi 41. obljetnice Libijske revolucije, priopćila je u utorak Vlada RH.
Premijerka Kosor sudjelovat će prije toga na svečanosti na prijamu dobrodošlice koji priređuje Gadafi te na ramazanskoj večeri, a sastat će se i s direktorima libijskih podružnica hrvatskih tvrtaka u hotelu "Rixos Al-Naser".
Velika proslava počinje u 22 sata i, sudeći po raskoši koja obično prevladava na takvim prigodama, potrajat će do kasno u noć.
Zasad nije poznat konkretan program slavlja, ali prošle je godine sve bilo na razini otvaranja Olimpijade.
Kako je Gadafi s 48 metaka došao na vlast
Manja skupina vojnih časnika pod vodstvom tada 27-godišnjeg časnika Moamera Gadafija organizirala je 1. rujna 1969. puč protiv kralja Idrisa, čime je počela Libijska revolucija. Idris je tada bio na liječenju u inozemstvu.
Gadafi je tada bio tek satnik, a svi sudionici urote bili su niži časnici. Ta je mala skupina uspjela zauzeti sjedište libijske vojske i radijsku postaju sa samo 48 metaka. Kraljev nećak Hasan as-Senusi, koji se proglasio kraljem, svrgnut je s vlasti i stavljen u kućni pritvor. Revolucionari su ubrzo ukinuli monarhiju i proglasili Libijsku Arapsku Republiku, a Gadafi je postao vođa revolucije.
Gadafi (68) ima najdulji staž na čelu vlade neke zemlje, a četvrti kao vođa države koji je još na vlasti. On službeno nema javnu dužnost ili titulu, samo počasnu titulu "Vodiča prvorujanske Velike Revolucije Socijalističke Narodne Libijske Arapske Džamahirije" ili "Bratski lider i vođa revolucije".
Libija je priznala Hrvatsku početkom 1992. te je među prvim neeuropskim zemljama koje su to učinile. Godine 2003. otvoreno je diplomatsko predstavništvo Libije u Zagrebu.
