Sad je i Francuska u problemima. U ponedjeljak je umrlo najviše ljudi dosad - 800 u jednom danu. Zanimljivo je da imaju gotovo isti broj zaraženih kao Nijemci oko 100.000. U Francuskoj je umrlo 9000 ljudi, u Njemačkoj 1800. Zašto jedni imaju smrtnost 10 posto, drugi 1,5 posto?
Je li moguće da Francuze čeka ono što se dogodilo u Italiji i Španjolskoj? I može li se to objasniti time da se mediteranski narodi više grle i ljube jer nigdje u Aziji nije bilo tako. Jesu li najpogođeniji oni gradovi s najgušće naseljenim stanovništvom?
Svakoga dana na karti svijeta promatramo najveća žarišta zaraze. Brojke rastu, virus se sve brže širi među populacijom.
I to najvećom brzinom upravo u urbanim sredinama koje broje najviše ljudi na najmanjoj površini.
- Epidemiolog iz Mostara upozorio na broj zaraženih koronavirusom: 'Isti smo kao Kina po smrtnosti...'
- Dvaput dobili koronu?! Stručnjaci tvrde da se virus može pritajiti u tijelu, no ima još jedna teorija
Pa tako primjerice Lombardijin glavni grad Milano bilježi gustoću naseljenosti od 7 i pol tisuća ljudi po kilometru kvadratnom. Pariz čak 20.000 po kilometru kvadratnom. New York broji 10.700, tu je i Wuhan s gotovo 10.000, a možda najveća bojazan ovih dana je Mumbai koji broji gotovo 22.000 ljudi po kilometru kvadratnom.
Virus će u Indiji biti nemoguće kontrolirati smatraju mnogi, pa kako uopće provoditi mjere i socijalnu distancu u mjestima gdje to nije izvedivo?
"Zaraza se lakše širi gdje je puno stanovnika"
"Naravno da se zaraza puno lakše širi gdje je puno stanovnika i u onim gradovima koji su jače povezani s ostatkom svijeta nego što će biti u ruralnim krajevima. Naravno da je bilo očekivati da će američki epicentar biti u New Yorku, a ne Sjevernoj Dakoti", kazao je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Iako ima primjera gusto naseljenih gradova koji su suzbili nekontrolirano širenje, gustoća naseljenosti igra ulogu kad virus stigne u zemlje koje na to nisu spremne.
"Za to treba imati novaca, znanja, tehnologiju, dobar broj liječnika i naravno displinirano stanovništvo", kazao je Fižulić.
Jedan takav primjer je Njemačka, jer iako brojem zaraženih parira susjedima, bilježi najmanju smrtnost.
"Sama priroda virusa, populacija u kojoj se on širi i navike u populaciji u kojoj se širi i restriktivne mjere. Sve to može doprijeti većem ili manjem broju oboljelih", rekao je zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Rok Čivljak.
Uvijek se sve svodi na disciplinu
Ali koliko god država bila opremljena i mjere na vrijeme uvedene, opet se vraćamo na displicinu. Kako reći srdačnim Talijanima da se ne mogu grliti i ljubiti? Kako ljude s Mediterana natjerati da se ne socijaliziraju? Zašto je Azijatima socijalna distanca sasvim prihvatljiva?
"Društvene navike sigurno imaju utjecaj na brzinu i način širenja epidemije. Ako su isti uvjeti, isti soj virusa, onda je vjerojatnije da će se virus brže širiti u onim kulturama gdje su kontakti prisniji nego što je to u kulturama gdje su susreti bez fizičkog kontakta", rekao je sociolog Dragan Bagić.
- Knin postaje novo žarište epidemije koronavirusa? Stanovnici su dodatno na oprezu
- Mladi liječnici ne žele u Knin: 'Borio sam se za Hrvatsku i da imam istu zdravstvenu skrb kao ostali'
Azijati su svoje društvene navike, naizgled hladne, stekli uslijed brojnih epidemija. A problem Mediterana, mogao bi biti i i nepovjerenju u institucije, smatra Bagić.
"Ta razlika u povjerenju može utjecati kako će stanovništvo u pojedinoj zemlji odnositi prema mjerama i napucima. Znamo pa i u Hrvatskoj da je razina povjerenja u institucije niska, to pogotovo vrijedi i za južni dio Europe, Italiju, Španjolsku, dijelom i Francusku", kazao je.
No u Hrvatskoj povjerenje u preporuke i mjere koronavirus stožera je visoko, zasad. Jer svaka je promjena teška, u ljudskoj je prirodi opirati se novome, pogotovo kad to podrazumijeva mijenjanje životnih navika - istih onih koje sada predstavljaju opasnost.
