Još potkraj ožujka čuvena beogradska virologinja Ana Gligić, koja je 1972. godine bila na čelu tima koji je izoliravši virus velikih boginja napravio veliki pothvat na svjetskoj razini, najavila je da će epidemija Covida-19 jenjavati početkom svibnja. Iako su mnogi sumnjičavo vrtili glavom, njezine su se prognoze, kako se zasad čini, ispunile i čovječanstvo se nakon dva mjeseca počelo lagano vraćati barem dijelu pojedinih uobičajenih dnevnih aktivnosti.
''Virus je definitivno oslabio. Do tog njegovog slabljenja došlo je pasažiranjem kroz čovjeka, kao i mjerama koje su poduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojemu virus može opstati. Ja volim reći da smo mi ljudska bića za njega jedna slijepa ulica. On se tu definitivno gubi, samo je pitanje koliko će pasaža napraviti. Stručno rečeno, koronavirus adenuira, gubi moć, jer nema sve uvjete koje je imao na svom prirodnom domaćinu. Čovjek to nikako nije za njega, već nepogodan supstrat. Virus je već sada toliko oslabio da čak 50 posto onih koji se zaraze neće imati simptome bolesti. Izuzetak su ljudi slabijeg imuniteta'', objasnila je Gligić u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
''Drugog vala ovdje, a mislim na ove ovdje naše prostore, neće biti. Bit će tih tzv. džepova, pojedinačnih slučajeva jer, uostalom, epidemija još nije okončana. Vidite da je i sada sve manje umrlih, zatvaraju se namjenske bolnice i situacija ide nabolje. Jedno takvo žarište vi u Hrvatskoj, koliko čitam, sada imate na Braču, a u Srbiji se pribojavam da se isto ne dogodi nakon velikih političkih prosvjeda koje smo prije par dana imali pred Skupštinom. To su ti džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti. Ali to više nije epidemija, pogotovo ne u obujmu koji smo imali u ožujku. Ta žarišta treba prepoznati u startu i sanirati da se ne bi razbuktavala. Već idući mjesec moći će se slobodno putovati, a nadam da će biti još više i putovanja i turizma u srpnju i kolovozu'', istaknula je Gligić.
Ljeto stiže upomoć
Smatra da će u prilog svima nama, a kontra virusa ići ljeto
i temperature koje nosi: ''To nam definitivno ide na ruku bez
obzira što se virus dugo zadržava u vanjskoj sredini, ali
sunčevi, ultraviolentni zraci će ga dosta brzo neutralizirati.
Potrebno je svega nekoliko sati za to. U rujnu i listopadu
javljat će se pojedinačni slučajevi, vjerojatno i dosta
pojedinačnih žarišta na različitim mjestima, ali to definitivno
neće biti drugi val epidemije. Zato ih jedino treba brzo gasiti.
Po mom iskustvu, ovakve vrste bolesti imate i kada sanirate takva
žarišta, pa onda drugog vala nemate godinama. Imate naravno
pojedinačne slučajeve, koji opet dođu. Slično je sa mišjojm
groznicom ili zapadnonilskom groznicom. One nisu svake godine
epidemične, ali su prisutne''.
''Bit će zahtjevno ako se ti pojedinačni slučajevi poklope sa
sezonom gripe jer je klinička slika, kada je ovaj novi virus
oslabljen, vrlo ili skroz slična. Tu će dijagnostika i
dijagnostičari morati odraditi svoj dio posla. Ovolikog broja
ljudi u bolnicama neće biti. Stanovništvo je educirano u tom
pravcu, ali se i imunitet, pa i neka ga je svega pet posto,
stekao. Veliki je broj testiranih i trebat će vrijeme da se
podaci obrade i dobijemo točne podatke o otpornosti'', upozorila
je Gligić.
Za cjepivo će trebati godina i pol
Oko pronalaska cjepiva je oprezna: ''Cjepivo, pravo, klasično, ne može biti gotovo prije 16 mjeseci. Druga su stvar ona genetski modificirana, koja su za tren gotova. Čitala sam preporuke WHO-a gdje se kaže da njima samo za pripremu proizvodnje treba 10 milijardi američkih dolara. Treba napraviti placebo, koji se radi na isti način kao cjepivo, samo što unutra nema agensa, ali će morati imati sustav zaštite, suspenzije, čisto da se vidi ima li reakcije na neki sastav. Bit će, znači, i placebo, i to sve tajno, jer se neće znati tko njega prima, a tko cjepivo. Trebat će vrijeme za praćenje i zaključak stvara li se imunitet, ali i posljedice. Minimalno šet mjeseci nužno je za promatranje ta dva istodobna procesa''.
Stvari oko cjepiva može dodatno komplicirati i podatak o postojanju čak 18 sojeva ovog virusa, upozorila je također Gligić i objasnila. ''Zato treba vidjeti koja su dva soja najčešće u cirkulaciji i onda na osnovu njih praviti cjepivo. Nije isključeno da nakon što budemo konačno imali cjepivo za 16 mjeseci, opet se dogodi mutacija, pa da nam za neke dvije bude opet potrebno novo''.
