Jedno pitanje cijelo vrijeme se nameće od početka pandemije: "Kolike su šanse zaraženoj osobi da preživi napad Covida-19?"
Odgovori na ta pitanja mogu se dobiti u "sekundi", odnosno, u dva sata, a rezultati će biti 90% točni, tvrde sa Sveučilišta u Firenzi, Sveučilišne bolnice u Careggiju i Zaklade Poliambulante u Bresciji.
Na uzorku od 516 pacijenata zaraženih tim koronavirusom koji su se u tim dvjema ustanovama liječili između 22. veljače i 10. travnja ove godine sastavili su algoritam koji odgovara na prvo pitanje. Rezultate njihova istraživanja objavljuje BMJ-Open, a prenosi i World Today News.
Cilj istraživanja bio je u što kraćem roku postaviti objektnu prognozu koja će pomoći u trijaži bolesnika, a, najprije, odgovoriti na pitanje: "Koju terapiju koristiti na pacijentu kako bi se što prije oporavio, odnosno, kako bi preživio?".
U najkraćem roku od dva sata, liječnici su trebali otkriti: koji se podaci iz anamneze pacijente trebaju izvući kao najbitniji i koji se testovi mogu napraviti u dva sata kako bi se odlučila terapija i liječenje (što je hitnije moguće).
6 varijabla
Nakon dva sata, iduća odluka bila je: koga uputiti na područje niže njege (ili kućnu njegu), koga na njegu srednjeg ranga, a koga na intenzivnu njegu (reanimaciju, uključujući i plućne respiratore)?
Primijenjena shema uzima u obzir šest varijabli. To su: dob pacijenta (podijeljena u tri dobne skupine: 18-62, 63-74, 75+), broj kroničnih oboljenja, frekvencija udisaja (broj udisaja u minuti), Horowitzov indeks oksigenacije (pokazatelj koji iskazuje omjer djelomičnog pritiska kisika u arterijskoj krvi ili PaO2 u milimetrima žive i postotka kisika u udahnutome zraku ili FiO2; u zdravim plućima, ovisno o dobi, omjer je 350-450, a ispod toga, što je manji, pluća su više oštećena), količina kreatinina (što je nazočniji, to bubrezi lošije funkcioniraju) te broj trombocita (radi procjene eventualnoga unutaržilnoga mjestimičnog zgrušavanja, jedne od najopasnijih komplikacija covida-19).
Niccolò Marchionni, profesor na Sveučilištu u Firenzi i ravnatelj jednog odjela u Careggiju, kaže da su u obzir uzimali još neke pokazatelje, ali ne često. Na primjer, troponin, koji pokazuje oštećenje srčanog mišića, ali se njegova vrijednost brzo mijenja.
Najkritičnija varijabla je dob
Od svih tih parametara, kako je pokazalo istraživanje, najkritičnija je dob: pacijenti sa 75 i više godina imaju osam puta veću šansu da preminu od posljedica koronavirusa. Uostalom, i bez tog istraživanja je poznato da su vremešniji, sa sistemskim i kroničnim bolestima, te pretili prvi kandidati za smrt od covida.
Istraživanje ipak govori da su i zdravi, ali stariji od 75 godina ugroženiji od bolesnih i debelih, ali mlađih. Stoga studija tvrdi da je najvažnije štititi vremešnije stanovništvo mjerama sigurnosne distance i maskama, čak i u obitelji.
