ŠTO SE PROMIJENILO? /

Oprez s respiratorima, kućna njega..: Četiri 'trika' koja pomažu liječnicima u borbi protiv korone!

Image
Foto: Shutterstock

Unatoč velikom broju novooboljelih u ljetnim mjesecima, broj smrtnih slučajeva manji je nego na početku pandemije

22.8.2020.
13:00
Shutterstock
VOYO logo

Tijekom pandemije koronavirusa, liječnici i medicinski tehničari bili su primorani naučiti mnogo toga da bi uspješno liječili pacijente oboljele od Covida-19. Prerano je reći koliko je života spašenom novim kolektivnim znanjem medicinskog osoblja, ali sigurno je da je ono imalo velikog utjecaja na pandemiju. 

Napredak liječnika

Broj umrlih od koronavirusa u većini zemalja ponovno raste i to u jeku novog, rekordnog broja novooboljelih. Ipak, porast broja umrlih ipak nije dosegao iste visine kao u proljeće. Postoji nekoliko objašnjenja za taj trend u SAD-u, prenosi Vox.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvo, SAD nije dovoljno testirao u ožujku i travnju te nisu zabilježeni svi slučajevi zaraze, stoga su "rekordne" brojke iz lipnja i srpnja tek privid.

Također, veliki dio novih ljetnih slučajeva zaraze činila je mlađa populacija koja je u manjem riziku od smrti uzrokovane Covidom-19. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Poznati znanstvenik /

Ivan Đikić upozorava: 'Virus ne usporava, najopasniji je kad ga se ignorira!'

Image
Poznati znanstvenik /

Ivan Đikić upozorava: 'Virus ne usporava, najopasniji je kad ga se ignorira!'

Uz to, liječnici u bolnicama tvrde da su u posljednje vrijeme uvjereni da povećanje standarda, kada je riječ o brizi o pacijentima, ima značajan utjecaj na manji broj smrtnih slučajeva. 

"Puno toga se promijenilo, napravili smo značajan pomak. Dobar dio nas ima osjećaj da smo se popravili u onome što radimo i stoga se suočavamo s manjim brojem smrtnih slučajeva, čak i među starijim hospitaliziranim pacijentima oboljelima od Covida-19", kazao je Daniel Kuritzkes, šef odjela za zarazne bolesti u Birgham and Women's Hospital i profesor medicine na Harvardu. 

Ključno znanje

U prilog tomu da je poboljšanje zdravstvenih uvjeta utjecalo na smanjenje broja umrlih govore brojke. Naime, broj smrtnih slučajeva osoba starijih od 65 godina svoj je proljetni vrhunac doživio sredinom travnja kada je od posljedica zaraze koronavirusom umrlo gotovo 13.800 ljudi iz te dobne skupine.

U usporedbi s time, u prvom tjednu kolovoza, umrlo je oko 2300 ljudi starijih od 65 godina. U isto vrijeme, broj potvrđenih novih slučajeva zaraze gotovo je dvostruko veći nego u proljeće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kuritzkes je  naveo da postoje najmanje četiri tehnike koje su liječnici uspjeli naučiti ili razviti, a koje bi mogle pomoći tomu da se pacijenti brže i lakše oporave od Covida-19 kao i da bolnice zadrže optimalne kapacitete za pacijente zaražene koronavirusom. 

Više pacijenata na kućnoj njezi

Možda najvažniji napredak je upravo onaj koji se događa izvan bolnice. Liječnici su postali mnogo slobodniji u tome da oboljelima s nižim rizikom za ozbiljnije simptome nalože da ostanu doma i sami prate stanje, u konzultaciji sa svojim liječnikom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako se oni budu liječili od kuće, bolnice mogu osloboditi kapacitete i mogu se bolje posvetiti pacijentima koji imaju veće šanse od razvijanja ozbiljnih simptom i u konačnici i smrti. 

Liječnici se sada mogu više oslanjati na kućnu njegu, djelomično i zbog toga što su novozaraženi u manjem riziku.

Nedavni skokovi u slučajevima su bili koncentrirani, barem za sada, oko mlađe populacije. Oni su manje osjetljivi na razvoj ozbiljnih simptoma poput otežanog disanja zbog kojeg bi morali biti hospitalizirani. To također odražava veće povjerenje koje cirkulira među liječnicima koji su sada sigurniji da tim slučajevima mogu upravljati na daljinu. 

Oprezno s respiratorima

Kada je pandemija koronavirusa tek počela, neki liječnici bi automatski stavili hospitalizirane pacijente koji bi imali problema s disanjem na respirator.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Na početku je postojala takva politika da se ljude što prije stavi na respirator. Ispostavilo se da to baš i nije najbolji potez", izjavio je Kuritzkes.

Postojao je opravdan razlog da se tako postupalo. Liječnici su preferirali kontrolirano postavljanje cijevi umjesto da to čine usred respiratorne hitnoće. U takvim situacijama bi svašta moglo poći po krivu. Pacijent bi mogao slučajno progutati cijev na krivi način i oštetiti si pluća. Rano stavljanje na respirator dalo je liječnicima mogućnost da imaju kontrolu nad situacijom.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, ispostavilo se da je to početno znanje krivo jer stavljanje osobe na respirator mijenja način na koji ona diše i može djelovati traumatski na njeno tijelo. Sada bolnice odgađaju respiratore što je duže moguće. 

Ležanje na trbuhu 

Bolnice su napravile još jednu važnu promjenu u načinu na koji skrbe za pacijente zaražene novim virusom, a to je pozicija tijela za one koji imaju problema s disanjem. 

Takvi pacijenti bi svakoga dana određeno vrijeme trebali ležati na trbuhu. To se na početku pandemije nije primjenjivalo, ali podaci iz nekih bolnica govorili su u korist ovoj metodi.

Naime, protok krvi mijenja se ovisno o tome koliko je opterećenja stavljeno na pluća i odakle to opterećenje dolazi. Stavljanje pacijenata na trbuh omogućava krvi lakši protok do različitih dijelova pluća i tako poboljšava njihov rad.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istraživanja ove metode su još uvijek relativno nova, ali ono što je dostupno pokazuje poboljšanje razine kisika u krvi onih pacijenata koji su ležali na trbuhu za vrijeme bolničkog liječenja od Covida-19. 

Najučinkovitiji lijekovi

U borbi protiv koronavirusa bitno je obratiti pažnju i na lijekove. Do sada su se u liječenju najboljima pokazali protuupalni steroid deksametazon i antivirusni lijek remdesivir koji se koriste u mnogim bolnicama diljem svijeta. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedna studija pokazala je da su se pacijenti na remdesiviru oporavljali čak četiri puta brže od onih kojima je dan placebo. U drugoj studiji, pokazalo se da pacijenti sa slabim simptomima zaraze imaju 65 posto veću šansu da vide napredak u oporavku nakon uzimanja lijeka. 

Brz oporavak ključan je da bi se održali kapaciteti bolnica i spriječila preopterećenost liječnika. 

Korištenjem deksametazona smanjila se smrtnost kod onih pacijenata koji su imali ozbiljnije simptome, odnosno, kod onih koji su stavljeni na respirator. Ipak, pokazalo se da nema tako značajan utjecaj na pacijente s lakšim simptomima kojima ne treba potpora u disanju, pa liječnici i dalje pokušavaju ustanoviti u kojem trenutku je pacijentu najbolje propisati ovaj lijek. 

Još je mnogo toga što bi liječnici morali usvojiti kako bi se smanjila stopa smrtnosti, a najveći korak ka tome bilo bi otkriće cjepiva ili lijeka. Napredak u medicini ipak nije razlog za odbacivanje preventivnih mjera poput socijalne distance ili nošenja maski. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S dolaskom jeseni, kada većina stručnjaka očekuje ponovni uzlaz novih slučajeva, liječnici su u boljoj poziciji nego na početku pandemije jer sada imaju više znanja za liječenje svojih pacijenata. 

fnc 20
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo