Pandemija koronavirusa dio je svakodnevice cijelog svijeta već mjesecima. Virus koji se krajem prošle godine pojavio u Kini, danas je prisutan u svim zemljama svijeta. No i dalje postoje pitanja koje obične ljude zbunjuju, stoga vam donosimo odgovore na najčešća pitanja o COVID-u 19 i koronavirusu.
Što je COVID-19, a što je SARS-CoV-2?
Virusi i bolesti često imaju različita imena. Primjerice, HIV je ime virusa koji uzrokuje AIDS. Ljudi često znaju ime bolesti, ali ne i ime virusa koji je uzrokuje. Postoje različiti procesi i svrhe imenovanja virusa i bolesti, objašnjava Svjetska zdravstvena organizacija WHO.
Virusi su imenovani na temelju njihove genetičke strukture kako bi se olakšao razvoj dijagnostičkih testova, cjepiva i lijekova. Bolesti se imenuju kako bi olakšale raspravu o prevenciji bolesti, širenju, prenosivosti i tretmanu. Međunarodna klasifikacija bolesti objavila je ''teški akutni respiratorni sindrom koronavirus 2 (SARS-CoV-2)'' kao ime novog virusa 11. veljače 2020. (Severe Acute Respiratory Syndrome CoronVirus 2). Ovo ime je izabrano jer je virus genetički srodan s koronavirusom odgovornim za izbijanje SARS-a 2003. godine.
Iako su slična, dva virusa su ipak drugačija. WHO je ''COVID-19 bolest'' (COronaVIrus Disease-19) objavio kao ime nove bolesti 11. veljače 2020.
Što je koronavirus?
Koronavirusi su velika skupina virusa koji mogu uzrokovati bolesti u ljudi ili životinja. To su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Kod ljudi, nekoliko koronavirusa poznato je kako uzrokuju respiratorne infekcije u rasponu od obične prehlade do ozbiljnijih bolesti poput Bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i Teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS). Nedavno otkriveni koronavirus uzrokuje bolest koja je, kao što smo napisali, ime dobila kao kratica, COVID-19.
Kako se prenosi koronavirus?
Koronavirus koji uzrokuje bolest COVID-19 u najvećem se broju slučajeva prenosi putem kapljica koje nastaju kad zaražena osoba kašlje, kiše ili izdiše. Kapljice su preteške da bi letjele zrakom te brzo padaju na pod i druge površine. Osoba se može zaraziti dodirivanjem očiju, nosa ili usta nakon dodirivanja virusom onečišćenih površina ili udisanjem virusa ako je u neposrednoj blizini osobe koja ima COVID-19. Još uvijek nije neosporno dokazano da se virus šiti i putem aerosola, kapljica koje su toliko male da ostaju letjeti u zraku, a nastaju disanjem ili govorom zaražene osobe. Prema podacima WHO-a zasad je dokazano da takve čestice mogu nastati, no osaje pitanje sadrže li dovoljno virusa da se zdrava osoba zarazi.
Kada i gdje je započeo koronavirus?
WHO je na svojim službenim stranicama objavio kompletni vremenski tijek odgovora te organizacije na koronavirus. Državni ured WHO-a u Kini primijetio je 31. prosinca izjavu za medije Općinskog zdravstvenog povjerenstva Wuhana na njihovoj web stranici o netipičnim slučajevima virusne upale pluća.
Na samom početku pandemije svjetski mediji su pisali o "misterioznom virusu nalik na gripu, nepoznatog podrijetla" u Kini. Istragom kineskih zdravstvenih vlasti utvrđeno je da su neki pacijenti prodavali na veletržnici u Wuhanu, gdje se nude riba i plodovi mora. Ubrzo nakon Wuhana, pojavili su se slučajevi i na Tajlandu i u Japanu, čije vlasti tvrde da su pacijenti prije hospitalizacije boravili u Wuhanu.
Hrvatska je prvog korona pacijenta zabilježila 25. veljače 2020. Bila je riječ o mlađem čovjeku koji je imao blaži oblik bolesti, a zarazio se navodno u Milanu, na utakmici Lige prvaka Atalanta - Valencia.
Koji su simptomi COVID-a 19?
Najčešći simptomi su kašalj, povišena temperatura, nedostatak zraka, nagli gubitak mirisa i okusa ili promjenu okusa. Dodatni i manje specifični simptomi mogu biti glavobolja, zimica, bolovi u mišićima, umor, povraćanje i proljev.
Kada se bolest prvi put pojavila liječnici su prvo uočili simptome temperature, suhog kašlja, grlobolje, kratkog daha, otežanog disanja i glavobolje. Potom su oboljeli uočili gubitak mirisa i okusa. Kasnije su je pojavili simptomi mučnine, povraćanja i proljeva.
Kada možemo očekivati cjepivo?
Želja da se pronađe cjepivo pojavila se gotovo istodobno sa saznanjem da svijetom hara novi virus. Zasad najzapaženije rezultate dala je jedna američka biotehnološka kompanija i Sveučilište u Oxfordu. Na Oxfordu su cjepivo testirali na makaki majmunima koji su po svojoj strukturi najbliži čovjeku. Makaki koji su bili cijepljeni nisu pokazali simptome COVID-a 19. Američka kompanija cijepila je volontere s tri različite doze.
No i dalje ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma, primjerice povišene temperature ili problema s disanjem. Primjenjuju se tako terapija kisikom, infuzija i antiviralni lijekovi. Neke studije govore o dobrim rezultatima lijekova poput klorokina, hidroksiklorokina, interferona beta-1, remdesevira, ali i azitromicina u kombinaciji s drugim lijekovima, kao i drugih terapija, no doista učinkovit lijek koji je univerzalno prihvaćen još nije pronađen.
Ostavlja li koronavirus posljedice?
Još se istraživanja treba provesti kako bi se znalo ostavlja li virus posljedice i koje. Uz oštećenja pluća kod teže oboljelih pacijenata, britanski su neurolozi recimo upozorili kako su uočili da virus ne uzrokuje štetu samo na dišnom sustavu, već i da može izazvati teška oštećenja mozga i središnjeg živčanog sustava.
Uočeno je da neki pacijenti imaju moždani udar, a javljaju se i oni s delirijem i psihozom. Neki pacijenti i nakon ozdravljenja imaju poteškoća s disanjem, osjećajem umora i slabosti. Kao posljedice navode se i fibroza pluća, ugrušci i oštećenja srca.
Mutira li virus?
Mutacije virusa su česte i brojne, te su uobičajena evolucijska pojava. Jedna je studija pokazala da je kod novog koronavirusa zabilježeno čak 6000 mutacija. Neke organizmima donose evolucijske prednosti, neke djeluju negativno na njih, a neke mutacije nemaju nikakvog učinka. Za sada nije utvrđeno da je mutacijama virus postao opasniji, no neke mutacije mogle bi kao učinak imati lakšu transmisiju između ljudi.