U Hrvatskoj je obavljeno prvo doniranje krvne plazme jednog našeg sugrađanina koji je prebolio koronavirus.
Gospodin koji je prebolio koronavirus, nakon što mu je test pokazao da je negativan, prvi je u Hrvatskoj točno u podne dobrovoljno donirao dio sebe zbog drugih. Riječ je o donaciji od 170 mililitara krvne plazme, grupe A negativna.
Plazma koju je donirao mogla bi biti potencijalni lijek jer u sebi sadrži antitijela koja mogu pomoći onima koji se bore protiv koronavirusa. Nalazi se u Zavodu za transfuzijsku medicinu.
Dok doniranje krvi u prosjeku traje od šest do deset minuta, ovaj postupak dug je čak sat i pol. Moći će se raditi i u regionalnim transfuzijskim centrima u Rijeci, Splitu i Osijeku. Izgleda kao uobičajeno davanje plazme na staničnom respiratoru. Može se Izvaditi do 500 mililitara tekućine u nekoliko ciklusa.
"To je zapravo jedna prekrasna gesta kojoj se sve više ljudi želi priključiti jer je to, s jedne strane, destigmatizacija i oni stvarno nose dio lijeka u sebi", kazala je Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.
Nakon doniranja, plazma odlazi u Odsjek za proizvodnju krvnih pripravaka. Prvo se važe volumen, a onda se vrećica stavlja u zamrzivač gdje se unutar šest sati mora naglo zamrznuti.
"Nakon toga se čuva u hladnoj komori pri temperaturi od - 25 do -35 stupnjeva Celzijevih do tri godine od dana darivanja krvi. Može se koristiti za specifično liječenje bolesnika u fazi COVID-a 19 ili se iz nje mogu izdvojiti gamaglobulini u industrijskoj fragmentaciji", pojasnio je proceduru Stjepan Stanišić, glavni tehničar na Odjelu za proizvodnju krvnih pripravaka.
Prema podacima Stožera civilne zaštite, u Hrvatskoj su se od korone do sada oporavile 4034 osobe, no nisu svi oni potencijalni kandidati za darivanje plazme. Idealni su oni koji su razvili visoku razinu antitijela.
"Moraju naravno biti zdravi glede ostalih kroničnih bolesti koji inače isključuju darivatelje i pune krvi i na staničnom respiratoru koje su na redovitom darivanju", rekla je Jukić.
Ovime se Hrvatska priključuje zemljama u kojima se rade oboljeli liječe krvnom plazmom od korone. Postupak primjene same plazme na liječenje COVID pacijenata već je zaživio u dijelu Europe, manje ili više uspješno.
"Nisu postignuti tako jako očekivani rezultati iz nekoliko razloga i to zbog šarolikog titra antitijela. Zapravo su radili nekoliko primjena te plazme u Francuskoj, mislim da devet u Švicarskoj i oko 40 u Italiji", kazala je Jukić.
Plazma je ipak, kaže Jukić, itekako korisna i važno je oružje u borbi protiv epidemije.
