Nakon višemjesečne distance, mnogi diljem svijeta smiju se
družiti sa svojim najbližima. Otvaraju se kina i kazališta,
odvijat će se neki koncerti, polako se svi vraćaju na posao....
Ipak, mnoge je ova karantena promijenila. Oni koju su mentalno "jači" i kojima se ništa (osim same pandemije koja je na svjetskoj razini) nije dogodilo u protekla tri mjeseca, oni će se lako vratiti na staro. Problem je s onima koje je zadesila kakva nedaća tijekom karantene, kao što je, primjerice, gubitak posla ili potres koji je uništio dom. Svi oni bili su primorani promijeniti način života preko noći. Izbacivanje iz kolotečine stvara određene psihičke "nuspojave". Tako je određen dio ljudi stvorio strah od izlaska iz kuće, od velikog broja ljudi na jednom mjestu, razvio je hipohondriju, kao i određenu vrstu anksioznosti i depresije.
"Morat ćemo proći kroz ovo stanje karantene, čak i kad se fizički karantena ukine," Sheva Rajaee, osnivačica Centra za anksioznost i OCD u Irvineu u Kaliforniji, rekla je za Vox. U nekim zemljama već traje stres i strah na razini društva. U Wuhanu, Kina, gdje su prijavljeni prvi slučajevi Covida-19, karantena je ukinuta, ali su restorani ostali prazni, ljudi se i dalje pridržavaju mjera, a mnogi su još uvijek u svojim kućama jer se boje drugog vala zaraze.
Kako poboljšati mentalno zdravlje?
Mnogi psiholozi diljem svijeta daju savjete kako se prilagoditi
novonastaloj situaciji. Za sve one koji se bore s određenim
nezadovoljstvom, tugom, depresijom, dali su "vodič" za
poboljšanje kvalitete mentalnog zdravlja.
Prvenstveno, morate prihvatiti situaciju, kao i činjenicu da su vaše strepnje normalne. Neki će se danima, neki tjednima i mjesecima privikavati da se još dugo nećemo vratiti u "staro normalno". Drugo, samo pitanje: "Što nam donosi sutra?" već dugo nije bilo toliko nejasno i toliko neizvjesno. Zato mnogi psiholozi savjetuju da ograničite količinu informacija koju ćete primiti i/ili pročitati vezano uz Covid-19. Dodaju da je najbolje razmišljati samo o najbitnijim situacijama, poput uvođenja novih zaštitnih mjera na razini države. U redu je osjećati se tjeskobno, puno toga je izvan kontrole pojedinca.
Kao i nakon potresa, kada su se ljudi (i još uvijek se) bojali ući u svoje domove i mirno spavati, tako će mnogi strahovati od svakog odlaska u trgovinu ili kafić. Ali, to ne bi trebalo biti tako - pokušajte smireno obavljati svakodnevne zadaće kao i prije, samo s maskom na licu i dezinficijensom u rukama. Na kraju krajeva, ono što svi znamo, straha se najbolje rješavamo tako da se suočimo s njim.
Ipak, ni prevelik rizik nije dobar. Svakako se savjetuje da se ne izlažete prevelikom broju ljudi bez maske na licu, kao što se savjetuje da i dalje perete ruke i držite do osobne higijene.
Porast samoubojstava i zlostavljanja, bilo fizičkog ili psihičkog, zabilježen je u cijelom svijetu u protekla tri do četiri mjeseca. U Hrvatskoj, kažu, nikad češće nisu zvonili telefoni za psihološku pomoć. I to je očekivano, tvrde znanstvenici, stres je učinio svoje. Iz svega ovoga trebamo izaći snažniji nego prije.
Već 30 godina psiholozi pokušavaju prepoznati što ljude čini
otpornima. Identificirali su gomilu stvari: optimizam, povjerenje
u strategije suočavanja, pažljivost i društvenu povezanost. Ali
znanstveno, sve ove stvari imaju male učinke. Optimizam
poboljšava možda 3 ili 5 posto otpornosti. Zašto? Život je
kompliciran - nekada ni 50 stvari ne može riješiti problem. Ono
što uvijek može riješiti naš problem je
upornost, uz dozu humora. Treba
biti uporan u misli da nas stvarno čeka "bolje sutra" i treba se
uporno boriti sa svakim sljedećim strahom. Za kraj su psiholozi i
znanstvenici dodali da nas osjećaj nemoći ne smije nadvladati,
kao ni osjećaj sramote kada trebamo zatražiti psihološku pomoć.
Jer sve je to, koliko god nenormalno zvučalo, normalno.