Najveće su banke počele na svojim internetskim stranicama obavještavati klijente o moratoriju na kredite, no uvjeti nisu za sve isti, a detalji variraju od banke do banke.
Neke primaju zahtjeve tek od 15. travnja, neke već sad, a gotovo sve su na 250 kuna povećale beskontaktno plaćanje bez PIN-a. O svemu smo razgovarali s prvim čovjekom Hrvatske udruge banaka Zdenkom Adrovićem.
Iako su neke zemlje donijele zakon kojim se definira moratorij banaka u krizi, čelni čovjek Hrvatske udruge banaka misli da je hrvatski model - bolji.
"Meni se čini da je ovaj model koji je Hrvatska izabrala prilagodljiviji, u ovom trenutku čak i pametniji. Zašto 12 mjeseci, mi i ne znamo koliko će trajati epidemija i koliko će trajati posljedice epidemije", rekao je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.
Ne postoje standardni uvjeti i svaka je banka različito definirala kriterije, ali ako ste dobili otkaz ili vam je smanjena plaća, a svoje ste obveze plaćati redovito, zahtjev za moratorijem bi vam trebao biti odoboren. "Ako 1. srpnja i dalje ne bude sve u redu, moratorij ćemo produžiti na nova tri mjeseca", kaže Adrović.
Dopušteni minus na karticama neće se zasada mijenjati, ali Adrović upozorava na tromjesečni prosjek.
"Oni se u cijelom svijetu računaju ma bazi u proteklom prosjeku, oni su namijenjeni za iznenadne i brze potrebe koje klijent banke može imati. Mislim da u tom obliku neće biti promejne, one će i dalje ostati na razini prosjeka u protekla najčešće tri mjeseca", rekao je Adrović.
No što kada dođe "dan poslije"?
"U tom trenutku će banke i klijenti sjesti i razgovarati na koje razdoblje misle klijetni da im treba još odgoditi, dakle to može još eventualno na nova tri mejseca, to može biti situacija u kojoj banka može pomaknuti ta tri mejseca na kraj otplatnog razdoblja, moguće su sve varijante", odgovorio je Adrović.
Neće se naplaćivati zatezne kamate
Tijekom moratorija kamate se obračunavaju te se počinju naplaćivati kada se kredit počne ponovno otplaćivati.
"Najbitnije je da nema obračuna zateznih kameta i ostalih naknada koje bi išle u slučaju normalnog restruktiriranja", naglašava Adrović.
Na naše pitanje ima li prostora da se smanje marže banaka i time pomogne i građanima i tvrtkama, čini se da nema naznaka da se idu u tom smjeru.
"Bolju profitalbilnost čak imaju banke u BiH. Banke u Austriji imaju, banke u Mađarskoj, na primjer imaju dvostruko veću profitabilnost nego banke u Hrvatskoj. Dakle, ako time mjerimo visinu kamatnih stopa, Hrvatska je u dobrom i povoljnom položaju", rekao je Adrović.
A banke u još boljem. Građani su se zadužili za 110 milijardi kuna, 53 milijarde u gotovinskim kreditima, 57 milijardi u stambenim. Nezaposlenost prijeti i tri mjeseca moratorija, zasada se čini, neće biti dovoljno.
