Rezultati prve faze studije "Procjena serološkog odgovora populacije Grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2", koja je obuhvatila 1005 osoba, potvrdili su da je 26% ispitanika razvilo protutijela nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2. Posebno su zanimljivi rezultati koji upućuju da 25% ispitanika kod kojih je ranije RTqPCR-om ili antigenskim testiranjem potvrđeno da su bili u kontaktu s novim korona virusom nisu detektirana protutijela klase IgG na S protein SARS-CoV-2 virusa.
Istraživanje je financirano iz vlastitih sredstava Specijalne bolnice Sv. Katarina, laboratorija tvrtke Genos uz potporu tvrtke Euroimmun, a provodi se u svrhu utvrđivanja udjela populacije Grada Zagreba koja je bila u kontaktu sa SARS-CoV-2, te primarnih načina širenja zaraze.
"Uz naravno sva ograničenja koje male studije poput naše nose, iznimno značajno je za primijetiti da veliki broj osoba koje su bile u kontaktu sa SARS-CoV-2 ili ga čak preboljele nemaju protutijela. Slično je primijećeno i nakon SARS epidemije 2003/2004 godine, kad je utvrđeno da usprkos nestanku specifičnih protutijela na SARS-CoV stanični imunitet prvenstveno putem imunosne memorije, a tu prvenstveno mislim na memorijske B stanice koje proizvode protutijela, te na CD4+T i CD8+T stanice preuzima ključnu ulogu u borbi organizma protiv re-infekcija. Drugim riječima, najvjerojatnije gubitak protutijela nakon preboljelog COVID-19 neće bitno utjecati na zaštitu organizma od ponovne infekcije, a o tome govori i sjajan rad upravo objavljen u časopisu Science", izjavio je prof. dr. Dragan Primorac.
U studiji su sudjelovali ispitanici stariji od 18 godina, a među njima je bilo 455 žena i 550 muškaraca. Uzorci su prikupljani od ispitanika kojima je sukladno Zakonu o zaštiti na radu poslodavac obvezan osigurati zdravstveni pregled, kao i od ispitanika iz 11 zagrebačkih tvrtki, piše Večernji list.
Zanimljiv je podatak da su među ispitanicima iz navedenih tvrtki utvrđene velike razlike u postotku seropozitivnih među zaposlenicima, od 11% do čak 56%. Navedene razlike najbolje se mogu tumačiti s nekoliko aspekata: profesionalnom prirodom djelatnosti, strukturom organizacije posla unutar tvrtke i korporativnom i osobnom odgovornošću pojedinca u kontekstu aktualne pandemije.
"Jako je značajna činjenica da smo utvrdili vrlo velike razlike u
proširenosti epidemije u različitim tvrtkama, jer to upućuje na
važnost dobre organizacije poslovanja na radnom mjestu i osobne
odgovornosti svakoga od nas. Prokuženost od oko 35% radno aktivne
populacije u Zagrebu je nešto niža od onoga što smo procijenili
nakon prvih 500 analiza, no to bi mogla biti posljedica toga što
smo u ovoj fazi analizirali velik broj uzoraka iz firmi s jako
malim brojem zaraženih, tako da je prokuženost opće populacije
vjerojatno nešto veća. Iznimno sam ponosan što je Genos u tome
bio među najuspješnijima te smo uspjeli najveći dio zaposlenika
zaštiti od zaraze, iako nismo smanjivali opseg poslovanja u
drugom valu epidemije. To u najvećoj mjeri možemo zahvaliti
visokom osobnom oprezu naših visokoškolovanih djelatnika i
širokoj upotrebi antigenskih testova kao načina ranog otkrivanja
zaraženih", kazao je prof. dr. Gordan
Lauc.
