Farmaceutska kompanija Eli Lilly objavila je privremene rezultate ispitivanja monoklonskih antitijela, što su modificirane verzije antitijela koje služe za borbu protiv koronavirusa, a po uzoru na one koje tijelo inače samostalno proizvodi, prenosi časopis Science.
Manja stopa hospitalizacije
To znači da bi u aktivnu borbu protiv Covida-19 organizam oboljelih mogao krenuti i prije odobravanja prvih cjepiva.
Kompanija je provodila testiranje uzevši antitijelo iz krvi pacijenta koji se oporavio od Covida-19, a koje je potom klonirano.
U lipnju su krenuli s istraživanjem tako da su u uzorku od 452 pacijenta davali ili placebo ili tri doze pripremljenog antitijela, nazvanog LY-CoV555. Izabrani pacijenti nisu bili teško oboljeli, već je riječ o onima koji su razvili blage ili umjerene simptome te su tri dana prije ispitivanja pozitivno testirani na koronu i nisu bili hospitalizirani.
Samo petero od 302 pacijenata koji su primili antitijela bili su hospitalizirani, što je oko 1,7 posto. U usporedbi s time, devet od 150 pacijenata koji su dobivali placebo završilo je u bolnici, dakle, šest posto njih.
To znači da je rizik za hospitalizaciju smanjen za 72 posto kod onih koji su uzimali doze antitijela u odnosu na one koji su dobivali placebo. Kompanija je potvrdila da lijek nije izazvao ozbiljnije nuspojave.
Riječ je o slučajnosti?
"S obzirom na ove prve kliničke podatke o neutralizirajućim antitijelima, smatram da su rezultati itekako obećavajući. Ipak, zbog nedostatka sigurnosnih provjera ne možemo u potpunosti potvrditi efikasnost", kazao je Eric Topol, kardiolog i direktor Scripps Research Translational Institutea.
"Toliko toga ovisi o ovom tipu prevencije, ranom liječenju i korištenju lijekova prije nego što pacijenti kritično obole, a to vrijedi i za ovo istraživanje", dodao je Topol.
Kako kompanija navodi u svojoj objavi, većina ispitanika kojima je bila potrebna hospitalizacija bili su stariji ili su imali prekomjerni indeks tjelesne mase što ujedno pokazuje da bi za takve pacijente bilo potrebno intenzivnije liječenje.
Daniel Skovronsky, glavni znanstveni službenik u kompaniji kazao je da bi upravo ti rizici mogli određivati tko će dobiti antitijela ako količine budu ograničene, pod uvjetom da antitijela odobri Američka administracija za hranu i lijekove (FDA).
Ipak, samo je srednja doza antitijela dosegla cilj koji je postavljen na početku ispitivanja, odnosno, značajan pad koncentracije koronavirusa u krvi zaraženih pacijenata nakon 11 dana. Manje i veće doze nisu postigle željene rezultate.
Biološki učinak lijeka trebao bi rasti kako raste i doza pa činjenica da veća doza nije dosegla krajnju točku tog učinka povećava mogućnost da je utjecaj srednje doze bio tek slučajnost.
Neće baš biti dostupna
Uz to, kompanije je odbila potvrditi je li razlika u stopama hospitalizacije između pacijenata koji su primili lijek i onih koji su primili placebo bila statistički značajna, a nekoliko analitičara nije u potpunosti uvjereno je li efekt ovih antitijela toliko značajan.
Ipak, Skovronsky je rekao da se tvrtka nada kako će s FDA raspraviti o mogućem odobrenju lijeka za hitnu uporabu, što zahtijeva manje podataka, kao i manje konačnih potvrda o učinkovitosti lijeka, nego što je potrebno za stavljanje lijeka na tržište.
Ispitivanje Elli Lilly kompanije se nastavlja. Cilj je prikupiti ukupno 800 pacijenata, a ispitivat će se i učinak još jednog antitijela, LY-CoV016, koje se veže za drugu metu na proteinu virusa koji mu omogućava da probije stanicu domaćina i izazove infekciju.
Još jedna farmaceutska kompanija je krenula s testiranjem svojih antitijela na hospitaliziranim pacijentima, ali i na onima čije zdravstveno stanje nije zahtijevalo bolničko liječenje. Preliminarni rezultati trebali bi stići ovog mjeseca.
"Monoklonska antitijela naša su najbolja prilika za kratkoročnu i snažnu intervenciju, iako ih je teško proizvesti u velikoj količini te će vrlo vjerojatno imati i visoku cijenu", kazao je Topol.
