Cjepivo koje je zadnjih dana izazvalo veliki val optimizma u svijetu, ono tvrtki Pfizer i BioNTech, moglo bi na tržište stići početkom iduće godine, a prema nekim procjenama dovoljne količine za sve bile bi dostupne u drugoj polovini 2021. Najoptimističnija je to vijest godine, no cjepivo protiv koronavirusa koje navodno ima čak 90-postotnu učinkovitost, ima i jedan logistički problem. Naime, mora ga se čuvati na temperaturi od oko -70 Celzija kako se ne bi uništio genetski materijal u njima.
Postizanje tako niske temperature je tehnički zahtjevno, a distribucija milijuna doza, čak milijardi diljem svijeta čini se kao gotovo nemoguć zadatak. A zašto je potrebna takva temperatura? Kako su iz Hrvatske agencije za lijekove, HALMED-a, odgovorili za RTL.hr, za pojedina mRNA (messenger RNA) cjepiva, u kakva spada i ovo koje proizvodi Pfizer u suradnji s BioNTechom, proizvođači još nisu razvili formulacije koje bi bile stabilne na višim temperaturama ili još nisu pokazali (putem dugotrajnih ispitivanja stabilnosti) da je njihova formulacija stabilna na temperaturama hladnjaka. Ostala cjepiva razvijaju se u formulacijama stabilnim na temperaturi hladnjaka, što znači da je njihova distribucija daleko jednostavnija.
"Djelomičan razlog je u tome što su tehnologije proizvodnje
ostalih cjepiva poznate proizvođačima od ranije, odnosno ostale
vrste cjepiva već su razvijene i odobrene za druge viruse te se
takve poznate proizvodne platforme koriste i za razvoj cjepiva
protiv SARS-CoV-2 virusa. Tehnologija proizvodnje mRNA cjepiva
protiv virusa SARS-CoV-2 je novija, štoviše u aktivnom je razvoju
te trenutačno ne postoje odobrena cjepiva proizvedena na taj
način. Također je poznato da se za rani razvoj (klinička
ispitivanja ranih faza) za većinu mRNA cjepiva protiv raznih
bolesti (ne samo za COVID-19) koriste formulacije koje se
pohranjuju na temperaturama ispod -70°C, te da proizvođači
kontinuirano ulažu napore u području razvoja stabilnijih
formulacija.
Kako će se taj problem riješiti? Kako piše
Jutarnji list, distribuciju i skladištenje svih cjepiva
protiv koronavirusa u Hrvatskoj vodit će tvrtka Medoka. Takav je
ugovor potpisao u ime Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
ravnatelj Krunoslav Capak, a za Medoku direktor
Ozren Žuković koji je Jutarnjem potvrdio tu
informaciju.
Plan je napravljen, ali ne i zaključen
Žuković je naglasio da će se za točan plan skladištenja cjepiva, poglavito onog Pfizerovog koje zahtijeva vrlo nisku temperaturu od minus 70 Celzija, pričekati napuci proizvođača, a onda će o njima ovisiti treba li imati i dodatne "hladne" prostore za pohranu, za čiju uporabu dozvolu mora dati HALMED. Medoka je tvrtka koja inače distribuira cjepiva iz obveznog program cijepljenja u Hrvatskoj, no riječ je o cjepivima koja se čuvaju na temperaturi između 2 i 8 stupnjeva Celzijevih.
Capak tvrdi da je nacrt plana cijepljenja protiv koronavirusa napravljen, ali ne i dovršen, jer i HZJZ još čeka dodatne informacije o uporabi za svako od tri cjepiva koje je zasad rezervirala Hrvatska. Najveću količinu trebala bi isporučiti AstraZeneca, 2,7 milijuna doza, a Pfizer milijun doza.
Cjepivo se mora čuvati u suhom ledu koji se miješa s nekim dugim supstancama kako bi se stvorila ledena kupka temperature -78 stupnjeva u spremnicima koji se ne smiju otvoriti češće od dva puta na dan i ne dulje od minute. Ističe se da za razliku od suparničkog proteinskog cjepiva Sanofija i Novavaxa, koje može biti u običnom hladnjaku nekoliko mjeseci, ovo Pfizerovo može izdržati samo 24 sata na temperaturi od minus 8 stupnjeva do plus 2, što bi mogao biti problem u organizaciji cijepljenja jer se "otvoreno" cjepivo može koristi vrlo kratko, a to bi značilo da bi se velik broj ljudi trebao cijepiti u nekoliko dana, što ne dopušta epidemiološka situacija.
7,6 milijuna doza na dan
Pfizerovo cjepivo će za razliku od konkurencije biti puno teže distribuirati pa će se morati organizirati češća dostava cjepiva u manjim količinama ili će pak države morati organizirati cijepljenje u većem broju zdravstvenih ustanova pa i u ljekarnama. Zbog svega toga Pfizer i BioNTech morali su osmisliti više distributivnih centara u SAD-u i Europi iz kojih cjepivo može najkasnije u roku tri dana doći do krajnjeg korisnika. Za distribuciju se planira korištenje zrakoplova koji bi trebali dovoziti cjepivo najbliže mjestima cijepljenja. Iz Pfizera kažu da već imaju stotine tisuća doza "na lageru". Drže da bi dnevno iz tih "baza" moglo krenuti i više od 20-ak kamiona prema zračnim lukama, odnosno da je moguće otpremiti 7,6 milijuna doza na dan.
"Nitko u sustavu zdravstva nema prostor u kojem se mogu čuvati lijekovi ili cjepiva na tako niskoj temperaturi. Imali smo dva lijeka kojima je bilo potrebno čuvanje na minus 80, a jedan na minus 128. Oni dolaze u posebnom spremniku u kojem je suhi led koji hlapi čim se 'sarkofag' otvori, a u potpunosti nestaje nakon tri dana. Takve se kutije mogu skladištiti u hladnoj komori na minus 20, ali je pitanje koliko dugo mogu biti neotvorene u tom prostoru pa treba vidjeti može li se suhi led nadopunjavati", kazao je za Jutarnji Jakov Radošević iz veledrogerije Medika koja ima iskustva sa skladištenjem nekih lijekova koji zahtijevaju vrlo niske temperature. Trenutačno ni jedna veledrogerija u Hrvatskoj, ali bi mogle uskočiti neke druge tvrtke, poput Lidla, Konzuma, Lure sa svojim hladnjačama. To bi međutim značilo da se u hladnjačama istovremeno ne smije pohranjivati svježa, zamrznuta hrana, kako se cjepivo ne bi kontaminiralo.
