Koronavirusom u zadnja 24 sata zarazilo 92 ljudi. A Stožer je
odmah postrožio pravila o maskama, od danas su obavezne i u banci
i u pošti, moraju ih nositi doslovno svi koji rade sa
strankama.
I frizeri, pedikeri i službenici na šalterima, svi oni za
koje je dosad postojala samo preporuka da nose maske: sada
postoji obaveza. To vrijedi i za one koji usluge pružaju, ali i
za korisnike. U Stožeru kažu da bi brojke zaraženih konačno
trebale početi padati, i da smo sada na vrhuncu.
U Direktu je gostovao ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak koji je na početku objasnio kako nema potrebe za nošenjem maski tijekom intervjua budući da se radi o velikom prostoru te se drže na distanci.
Capak kaže da ljude koji ne nose maske treba upozoriti da ju stave, a za situaciju u Crikvenici gdje su se dvije žene fizički obračunale zbog nenošenja maski, kaže da je ipak ekstremna.
"Mi smo za edukaciju, upozoravanje, apel, nismo za prisilu, represiju i naplaćivanje kazni. Te mjere uvijek stoje na raspolaganju, ako će biti potrebno, ali ja se nadam da neće.''
Kazna, dodaje, postoji i moguće ju je naplatiti.
"Ja mislim da će donošenje obveze i trajna edukacija i apeliranje uroditi plodom i da kazna neće biti potrebna".
Ukoliko turisti u kafiću ne žele staviti masku, Capak kaže da ih najprije treba upozoriti, a potom odbiti poslužiti ih.
"Mi epidemiolozi nismo stručnjaci za represiju. Sigurno postoji način da se to riješi putem inspekcije ili policije".
Ugasio sam mail zbog mladenki
Nakon donošenja odluka Stožera, Capakov mail zatrpale su razočarane mladenke. Na upit jesu li se sada smirile, kaže da ne zna na to odgovoriti budući su mail morali ugasiti.
"Mi smo morali ugasiti taj mail jer je bilo nemoguće pročitati sve te poruke. Ja sam ispočetka odgovorio na svaki mail barem rečenicu, no u jednom momentu je to postalo nemoguće, i moje tri tajnice nisu uspjele pročitati sve mailove koji su došli. Sad moje tajnice na drugu adresu primaju poruke i meni prenose samo ono na što moram odgovoriti".
Ne preporučamo ni kaubojski ples
Kaže da se velika okupljanja održavaju po pravilima tako da tamo gdje je više od 100 ljudi moraju to prijaviti lokalnom Stožeru civilne zaštite, a on može organizirati nadzor da li se mjere poštuju.
"Naravno da mi ne želimo smanjivati broj ljudi, ne želimo dodatna ograničenja. Mi smo napravili novu preporuku koja je restriktvna. Pa recimo ples. Nismo rekao vlakić... kaubojski je otprilike isto to. Mi to ne bi preporučili jer ljudi dolaze u bliski kontakt, ubrzano dišu gdje se stvara velika količina aerosola. Ako je tamo asimptomatska ili bolesna osoba, može zaraziti veliki broj ljudi. Mi to u ovom trenutku ne preporučamo. Korona će jednog dana proći pa ćemo se vratiti vlakićima i kaubojskim plesovima".
Epidemiolog Kolarić smatra da bi se sportska natjecanja, koncerte i velika okupljanja trebalo ograničiti. Capak kaže da su propisali strogi epidemiološki okvir za natjecanja s gledateljima te da nema potrebe za tim.
"Zadnjih natjecanja su se ljudi većinom držali tih mjera. Većina mjesta gdje se natjecanja održavaju su veliki prostori, ljudi drže distancu, u zatvorenim prostorima nose masku. Nije potrebno to ograničavati. Većina liga i natjecanja završavaju za tjedan ili deset dana. Na jesen ćemo vidjeti sukladno situaciji".
Capak kaže da na plažu ne treba nositi masku, a najbitnija mjera je fizička distanca od 2 metra, koju treba držati i u moru.
Nasumnično testiranje nema smisla
Đikić smatra da treba testirati barem dio turista koji ulaze u Hrvatsku.
"Mi smo za ljude iz trećih zemalja uveli ili da imaju test illi idu u samoizolaciju. Za zemlje EU nema ograničenja. Mi ne vidimo puno smisla u nasumičnom testiranju, ono bi trebalo biti za osobe koje su sa povećanim rizikom ili za koje se može postaviti sumnja na infekciju. Postoje prigovori da se premalo testira. Mi napravimo 1700-1800 testova dnevno. Ako nema postavljenih indikacija i 600 je puno", kaže Capak dodajući da prigovor o premalo testiranja ne stoji.
S duplo više epidemiologa ležerno bi pokrili situaciju
Jučer smo u Direktu imali prilog u kojem smo pokušavali na telefon dobiti epidemiologe. Od 15 dežurnih brojeva javilo nam se dvoje. Na upit treba li pojačati dežurtva, Capak kaže: "Mi smo značajno povećali broj dežurnih brojeva. U ovom trenutku su neki od epidemiologa ipak otišli na nekoliko dana godišnjeg. Nismo povećavali broj mobitela i nemamo više telefon 113 koji je pokrivao dosta poziva. Razmišlljamo da vratimo taj broj. Mi ćemo sa županijskim zavodima iskomunicirati da se poveća broj mobitela na koji se epidemiolozi javljaju.''
Trenutno imaju 103 epidemiologa, a kaže da bi ovakvu situaciju mogli ležerno pokriti kada bi ih imali duplo više.
Mladi trebaju biti na oprezu
Doktor Goran Stevanović, iz Klinike za infektivne bolesti u Beogradu kaže da im je umro dečko od 26 godina, da je klinika puno mladih ljudi. Capak kaže da u Hrvatskoj, srećom, nisu imali takvih slučajeva.
''Poznata je stvar da neki mladi u nekim posebnim situacijama podlegnu infekciji. Poznato nam je da se u svijetu to događa, to je jedna autoimuna reakcija na oštećenje koje uzrokuje virus ili diseminirana intravaskularna koagulacija, gdje virus masovno ošteti unutrašnjost krvnih žila. Zbog toga i mladi trebaju biti na oprezu. Naš prosjek dobi oboljelih je nešto niži nego u proljetnom dijelu, tada smo imali oko 60 godina, a sada je 47-48 godina."
Na upit hoće li korisnicima domova za starije omogućiti šetnje, kaže kako su u ovom trenutku oni najranjivija skupina koju posebno treba zaštititi.
"Za to je potrebna i infrastruktura, moramo iskomunicirati sa zaposlenicima domova je li to moguće", kazao je.
